Japanska metoda pokazala se sjajnom tehnikom relaksacije i upravljanja stresom. Stabla ispuštaju spojeve koji povećavaju broj stanica u tijelu koje ubijaju viruse.
Šumska kupka ili shinrin-yoku značajno povećava broj prirodnih stanica “ubojica” (NK stanice) u tjednu nakon posjeta šumi, dok pozitivni efekti traju i do mjesec dana nakon odlaska u šumu, pokazalo je istraživanje provedeno 2009. na Medicinskom fakultetu Nippon u Tokiju.
Prirodne NK stanice stvara tijelo, odnosno dio su imunološkog sustava organizma. NK stanice djeluju tako da prepoznaju stanice zaražene virusom i doslovno ih ubijaju. Ovakav značajan porast tih stanica u organizmu nakon šetnje šumom znanstvenici pripisuju esencijalnim uljima fitoncidima koja stvaraju biljke, osobito crnogorična i zimzelena stabla. Biljkama služi kao obrana od insekata, no u ljudi ono potiče bolji rad imuniteta. Šumska kupka u samo 30 minuta značajno smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, regulira tlak, usporava rad srca, pojačava rad parasimpatičkog živčanog sustava koji je zadužen za kontroliranje odmora i probave organizma te umiruje simpatički sustav koji se aktivira u stresnim situacijama.
Istraživanje o utjecaju boravka u prirodi na ljudsko tijelo proveo je dr. Yoshifumi Miyazaki s Chiba Sveučilišta u Japanu još 1990. Nedavno su znanstvenici s istog sveučilišta ponovili istraživanje i dokazali Miyazakine rezultate. Otkrili su i kako, uz sve navedene pogodnosti, šetnja šumom smanjuje ljudsku hostilnost, a to znači da će ovi koji provode više vremena u prirodi biti manje agresivni i rjeđe će pokazivati kriminalno ponašanje.
U Japanu se šumska kupka koristi kao metoda liječenja s ciljem relaksacije i upravljanja stresom. Japan ima pedesetak terapijskih šumskih staza i taj broj stalno raste. Tajna uspjeha šumske kupke leži u reduciranju stresa. Značajno smanjuje stres pa je samim time prevencija niza bolesti koje on uzrokuje, poput glavobolja, visokog krvnog tlaka, problema sa srcem, dijabetesa, kožnih bolesti, astme i artritisa. Znanstvenici s Mie Sveučilišta u Japanu, s odjela psihijatrije, čak su otkrili da je šetnja šumom učinkovitija od klasičnog liječenja antidepresivima. Smatra se da većina današnjih bolesti dolazi od premalog boravka na otvorenom u prirodi što je svim živim bićima prirodno stanište.
Zbog užurbanog stila života i teškog pristupa zelenilu otkriveno je da i uređenje doma s puno biljaka koje asocira na šumu i prirodu može do određene razine pomoći. Iznenađujuće, ali i uporaba stabala u uređenju interijera čini razliku. Važno je samo da stablo ne zauzima više od 45 posto površine stana. Kod takvog postotka zabilježeni su slične beneficije kao pri šetnji šumom, točnije osjećaj opuštenosti te niži puls i krvni tlak.
Što su stabla gušća, ljekoviti efekt je bolji.
Istraživači s Japanske medicinske škole u Tokiju utvrdili su da jednodnevni izlet u šumu ili po nekoliko sati dnevno u šumi tijekom tri dana donosi trajniji pozitivan učinak na imunitet nego jednako duge šetnje gradom. U šumi tražite područja u kojima drveće pokriva najmanje petinu neba iznad glave. Isključite se i krećite se polako jer šetnja šumom nije zamišljena kao kondicijski trening, nego kao odmor i opuštanje.
Za lijepog vremena dobro je otići korak dalje i šumom hodati bos.
Earthing ili grounding je dodatan korak za kojim mogu posegnuti oni predaniji i uporniji. Ono predstavlja jednostavan doticaj gole kože sa zemljom, najčešće tako da ljudi hodaju bosi. Znanstvenici su dokazali da ovakva praksa pozitivno djeluje na funkcije svih bioloških sistema u organizmu, čime se poboljšava san, opuštaju se mišići, smanjuje se bol u leđima i zglobovima te se općenito poboljšava zdravlje. Pretpostavlja se da su za sve ove dobrobiti zaslužni antioksidacijski elektroni koji smanjuju upale u organizmu.
Budući da šumska kupka nije koncipirana kao trening, za najbolje rezultate potrebno je samo ‘ne raditi ništa’. Sve što trebate činiti je biti u simbiozi sa stablima, tvrde licencirani terapeuti. Možete sjediti ili vrludati šumom. Nije potrebno brojiti korake na Fitbitu, nego jednostavno ne činiti ništa.
Stabla cedra će opustiti i podići raspoloženje.
Brojne studije provedene u Japanu pokazale su da boravak u šumi ublažava stres, tjeskobu, depresiju i agresivnost, dok s druge strane pospješuje san, podiže energiju i osjećaj elana. Dr. Yoshifumi Mijazaki sa Sveučilišta Chiba u svojem istraživanju iz 1990. ‘mjerio’ je djelotvornost metode shinrin-yoku u šumama Jakušime u kojima prevladavaju stabla cedra stara više od 1000 godina. Istraživanjem je utvrdio da već 40 minuta hodanja u cedrovoj šumi dovodi do opuštenosti, boljeg raspoloženja i porasta energije, koji traju i nekoliko dana kasnije.