Sve češća pojava kardiovaskularnih smetnji u post-COVID periodu

U organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na temu COVID i post-COVID. 

Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti COVID-19. Iako je zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22 020) i broj umrlih u 2020. godini (22 886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba. S obzirom da ne postoje detaljne analize, ne možemo sa sigurnošću reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije bolesti COVID-19, no značajno povećanje ne smijemo zanemariti.

“Brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i bolesti COVID-19. Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od bolesti COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom bolesti COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda. Naime, virus SARS-CoV-2 može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti”, izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti, HZJZ

Kardiovaskularni liječnici savjetuju svojim pacijentima preventivno ponašanje, cijepljenje kao najbolji način zaštite od teških oblika bolesti COVID-19, ali i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti koje mogu biti opasne za kardiovaskularne bolesnike.

“Zadnjih dvije i pol godine svjedočimo velikom broju naših pacijenata koji su imali težak oblik bolesti COVID-19, a nisu bili cijepljeni. Nažalost, sve češće dolaze nam i ljudi srednje životne dobi koji prije oboljenja od bolesti COVID-19 nisu imali nikakvih srčanih bolesti, sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda. Sve to bilo bi moguće prevenirati u periodu post-COVID-a kada bi se što više ljudi cijepilo te na taj način zaštitilo svoje zdravlje, ali i doprinijelo manjem širenju pandemije. Naši kardiovaskularni bolesnici, osjetljivi su i na druge virusne i bakterijske respiratorne bolesti pa se savjetuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka koji može uzrokovati tešku upalu pluća”, naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca. 

Branimir Valenčak, Mateja Janković Makek, Verica Kralj, Davor Miličić i Ivana Portolan Pajić

Na okruglom stolu svoju ispovijest ispričao je Branimir Valenčak (37) koji je od posljedica post Covida obolio od uplae ovojnice srčanog mišića, “Uslijed blagih simptoma bolesti COVID-19, nekoliko mjeseci nakon uslijedio je pravi šok. Dobio sam visoku temperaturu, bio sam u stanju opće malaksalosti, nisam nikako mogao doći k sebi. Shvatio sam da nešto nije uredu kada temperatura nije padala tjednima. Otišao sam u zaraznu bolnicu od kuda su me vrlo brzo transferirali u KBC Zagreb na kardiologiju. Dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica preboljene bolesti COVID-19, bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca. Na sreću sve je dobro prošlo i danas sam zdrav čovjek. U trenutku oboljenja od COVID-19 nisam bio cijepljen jer se u to vrijeme cijepilo samo starije stanovništvo. Nakon što sam se oporavio i nakon što su mi liječnici rekli da se smijem cijepiti, odmah sam to i učinio. Savjetovao bih svakome da brine za svoje zdravlje i osluškuje svoj organizam te reagira na vrijeme, ako nešto nije uredu.“

Kakva je situacija u post-COVID ambulanti, koje najčešće smetnje imaju bolesnici i kako se nose s istima ispričala je doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmolog, KBC Zagreb.

“Od teških oblika post-COVID 19 bolesti, najčešće se srećemo s bolesnicima koji i dalje imaju smanjenu razinu kisika u krvi pri naporu ili čak mirovanju, uslijed promjena plućnog tkiva zaostalih nakon akutnog COVID-19 i/ili plućne embolije udružene sa SARS-CoV-2 infekcijom. Među našim bolesnicima, puno je osoba s nekim od kardiovaskularnih komorbiditeta, a najčešće se radi o osobama koje su pretile i imaju visok krvni tlak s ili bez popratne inzulinske rezistencije. U klinici za plućne bolesti Jordanovac od ukupnog broja bolesnika koji su prošli kroz post-COVID ambulantu njih oko 40 % ima povišeni krvni tlak, 13 % ima šećernu bolest, dok su poznata koronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene u njih 4 do 6 %. Bez sumnje, najbolja prevencija akutnog oblika COVID-19, a time i post-COVID simptoma jest cijepljenje. Cijepljenje se osobito preporuča osobama koje imaju povišen rizik od težih oblika bolesti, a u tu skupinu svakako spadaju kardiovaskularni bolesnici. Uz cjepivo protiv koronavirusa, njima se preporuča i redovito sezonsko cijepljenje protiv gripe te periodičko cijepljenje protiv pneumokoka.”

Grad Zagreb aktivno se uključio u organizaciju cijepljenja na lokalnoj razini pa su i rezultati među najboljima u RH.

“Na dan 14. ožujka u gradu Zagrebu cijepljeno je 81,1 % odraslog stanovništva s dvije doze cjepiva. Mi smo na lokalnoj razini poduzeli maksimalne napore kako bismo građanima omogućili što dostupniju prevenciju. Svakako bih napomenula kako su ovakvi okrugli stolovi i dalje odlična prilika da ljude podsjetimo na važnost prevencije, s naglaskom na starije osobe i sve kronične bolesnike koji imaju veći rizik od teških posljedica bolesti COVID-19”, izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., voditeljica Odjela za zdravstvo Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Foto: Punnarong/iStock/Getty Images Plus, PR