Tema o kojoj se rjeđe piše: Što uistinu znači “dobrobit” životinja i kako se ona odražava na zdravlje ljudi?

byMatea Martek | 25 travnja, 2020

Zamislite da vas netko smjesti na list papira i oko vas protegne zaštitnu ogradu. A sad zamislite da na tom komadu papira morate stajati ostatak života. Osjećaj koji u vama uzrokuje ovakav čin bez imalo sumnje je strašna patnja, i taj je osjećaj jednak onome koke u industrijskim pogonima od koje dobivamo jaja.

Lakše nam je razmišljati o pripremljenom komadu mesa kao o namirnici nego o živim bićima koja se uzgajaju da bismo ih pojeli, zar ne? Iz istog razloga vjerojatno izbjegavamo razmišljati o uvjetima u kojima žive industrijski uzgajane životinje. Vrijeme je da pogledamo istini u oči i nešto poduzmemo jer naše zdravlje i dobrobit našeg planeta usko su povezani s dobrobiti životinja. O ovoj temi porazgovarali smo s Lukom Omanom, predsjednikom udruge Prijatelji životinja.

Što se podrazumijeva pod terminom “dobrobit životinja”?

Izraz “dobrobit životinja” koristi se kako bi se prikazala ljudska briga za životinje kroz zakonske propise i u neposrednom postupanju prema njima, no često to ne znači ništa istinski dobro za same životinje. Primjerice, govorenje o korištenju tzv. metoda omamljivanja životinja u svrhu zaštite njihove dobrobiti koristi se za umirivanje ljudske savjesti jer svijest o brutalnosti ubijanja životinja ipak izaziva nelagodu pri pogledu na meso na tanjuru. Vjerujemo da će se svi složiti kako je najveća dobrobit ona kakvu bismo i sami željeli da se nalazimo na mjestu životinje – ona koja se temelji na pravednosti, suosjećanju i uvažavanju života drugog živog bića i njegova prava na slobodu i život bez iskorištavanja. Ista ta riječ koristi se i kad se ne dozvoljava uzgoj i ubijanje životinja radi krzna te se time sprječava svaka patnja i smrt životinje, kao i označava stvarna dobrobit za tu životinju. Sve većem broju ljudi dobrobit životinja iznimno je važna.

Dobrobit životinja je do te mjere ugrožena da su nužni međunarodni i nacionalni propisi koji se odnose na nju. Na primjer, prva stavka međunarodnog koncepta “Pet prava” jest – pravo na hranu i vodu. Koje su ostale?

S pozicije prava životinja, treba naglasiti da je koncept “pet prava” proizašao iz potrebe poboljšanja uvjeta u kojima se drže životinje koje ljudi uzgajaju za hranu, a da je zahtjev za njihovom dobrobiti motiviran ekonomskim razlozima, a ne etičkim. Taj koncept temelji se na minimalnim pravima svake životinje kako bi u sustavu uzgoja, transporta i do predviđenog vremena klanja što manje pobolijevala i kako ne bi uginula. U tome sustavu životinjama se maksimalno manipulira i one su u ropskom odnosu prema čovjeku. Osim prava na hranu i vodu, ostala temeljna minimalna prava životinja su: pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti; pravo na smještaj u prikladnoj okolini (osigurani zaklon i mjesto za odmor); pravo na izražavanje prirodnog ponašanja (život u prikladnom prostoru i uvjetima te društvu životinja iste vrste); pravo na život bez straha i opasnosti, u uvjetima koji će spriječiti psihičke patnje i stres. Danas se koncept “pet prava” proširio i na druga područja zaštite životinja, primjerice, na životinje u zoološkim vrtovima i na kućne životinje. Jedina prava zaštita životinja i poštovanje njihovih prava sadržani su u osnovnom konceptu pokreta za prava životinja – životinje nisu tu da bismo ih jeli, nosili, eksperimentirali na njima, zatvarali ih i tjerali na to da nas zabavljaju i ispunjavaju naše gastronomske, emocionalne, psihičke i druge potrebe. Prava ostalih životinja ne razlikuju se od prava ljudi, a to je život bez iskorištavanja, držanja u podređenom položaju, patnje, boli, nasilja i ubijanja.

U kakvim uvjetima žive industrijski uzgajane životinje?

Situacija u kojoj se trenutačno nalaze životinje nezamislivo je grozna, no većina ljudi niti ne zna kroz što sve životinje prolaze ili zbog vlastite komocije ne želi znati. Patnja koju prolaze životinje od rođenja tijekom svojega kratkog života do nasilne smrti nije usporediva ni sa čim. To je legalizirani genocid koji nerijetko sliči filmovima strave i/ili znanstvene fantastike, pri čemu se prema životinjama postupa kao prema predmetima. Važno je osvijestiti da su sve te životinje osjećajna bića sa sposobnošću osjećanja i patnje i radosti, imaju članove obitelji i stvaraju društveni poredak unutar svojih zajednica.

Kako se dobrobit životinja odražava na ljude, preciznije – na zdravlje ljudi?

Krenimo od gladi u svijetu, koja je izravno povezana s uzgojem životinja za hranu s obzirom na to da 70 posto prirodnih resursa pri uzgoju životinja nepovratno propada, a tek 30 posto vraća se kroz proizvode poput jaja, mlijeka i mesa, čija današnja nevjerojatna potrošnja uzrokuje bolesti poput karcinoma, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, alergija itd. Primjerice, ako znamo da svaki drugi građanin Hrvatske umre od bolesti srca i krvnih žila, potpuno je jasno da ova fatalna statistika nije uzrokovana velikom potrošnjom brokule i kupusa. Zdravlje ljudi povezano je sa zdravljem okoliša koji je iznimno devastiran uzgojem životinja kako zbog krčenja prašuma, nastajanja kiselih kiša, nemilosrdne potrošnje pitke vode i obradivih površina tako i velikim zagađenjem vodenih tokova, tla i zraka. Uzgoj životinja za hranu utječe više na klimatske promjene nego sav promet ovoga svijeta. Bitno je znati i što životinje jedu i kako je nastalo kravlje ludilo te da nas ta opaka bolest ničemu nije naučila, kao i da se 80 posto antibiotika koristi ne za liječenje ljudi nego pri uzgoju životinja kako bi njihova izmučena tijela izdržala do trenutka slanja u klaonicu. Posebna je priča o hormonima koji se daju životinjama, a dobro je napomenuti i da je postotak pesticida u životinjskim proizvodima i do 10 puta veći nego u biljnima. Ipak, u Hrvatskoj živi više od 200 tisuća vegetarijanaca i vegana i sve je više ljudi svjesno da je veganska hrana ona koja nam daje dobru zaštitu od bolesti te vitalnost, prirodnu ljepotu, vitkost i dugovječnost, uz mnoštvo uživanja u raznolikim jelima od žitarica, mahunarki, sjemenki, povrća i voća.

Što kaže statistika o željama potrošača u EU-u i u Hrvatskoj?

Odlično je to što su veganski proizvodi i veganska hrana uistinu traženi i popularni, i to ne samo među onima koji ne žele jesti namirnice životinjskog podrijetla nego i među onima koji su svjesni da je veganska hrana – hrana za sve i hrana koja se treba nalaziti na našim tanjurima ako želimo opstati kao društvo, ali i kao zdravi pojedinci. Iako su naši djedovi i bake jeli meso, jaja i mlijeko jednom mjesečno ili eventualno jednom tjedno, sada smo došli do situacije kada ne postoji nijedan obrok u danu koji ne sadrži neki sastojak životinjskog podrijetla. Svakim danom popularnost veganstva govori u prilog tome da potrošači itekako žele promjenu, žele biljne proizvode i veganske opcije u dućanima i restoranima te ih upravo takvi privlače.

Za one koji o veganstvu tek razmišljaju ili im iz nekog razloga ovaj način života ne odgovara, na koji način mogu svojim ponašanjem i stilom života utjecati na to da životinje namijenjene prehrani čovjeka žive u boljim uvjetima?

Svaki korak za životinje je značajan. Važno je krenuti, makar od informiranja, znatiželje, malih koraka koji nekome doslovno mogu spasiti život, nekome tko se veseli životu jednako kao i mi. Mnogi su krenuli s Vege izazovom koji bez obaveze mjesec dana svakodnevno nudi poticaje, recepte, korisne informacije i zanimljivosti, a besplatan je e-mail servis koji se može naći na www.veganopolis.net. Neka svatko nađe svoj put u tome da živi i pusti druge živjeti jer divno je uživati u životu i pritom pomagati životinjama, okolišu, drugim ljudima i vlastitim zdravlju. Najbolji trenutak je upravo sada.