Ne valja pretjerivati ni u čemu, a osobito ne u zasićenim masnoćama koje se nalaze u mesu i životinjskim prerađevinama poput sira i mliječnih proizvoda. Tijelo će reagirati na taj višak i upozoriti nas.
Kardiologinja Elizabeth Klodas iz SAD-a kaže kako postoje dugoročne posljedice koje organizam trpi ako jedemo previše masnoća te zanemarujemo raznovrsnost u prehrani, kako prenosi Msn.
Klodas navodi da postoji nekoliko zajedničkih indikatora koji ukazuju na to da u prehrani pretjerujete s unosom masnoća, čak i ako je riječ o zdravim mastima iz avokada, oraha ili ribe.
Debljate se
“Masnoće su bogate kalorijama i sadrže dvostruko veću kalorijsku vrijednost po gramu od grama ugljikohidrata ili proteina. Primjerice, samo jedan gram masnoća sadrži devet kalorija, dok gram ugljikohidrata i proteina ima samo četiri kalorije”, upozorava ona.
Imate povišenu razinu kolesterola
“Zasićene masnoće kakve nalazimo u namirnicama životinjskog podrijetla poput maslaca, sira i konzerviranog mesa, odrazit će se na vašu krvnu sliku. Ljudi koji konzumiraju previše zasićenih masti obično imaju visoki LDL kolesterol”, pojašnjava kardiologinja.
LDL kolesterol poznatiji je kao loš tip kolesterola. Ljudi na ketogenoj dijeti osobito su skloni povišenim vrijednostima LDL kolesterola budući da se uglavnom hrane masnoćama.
Loš dah
“Ako koristite masnoće kao osnovni izvor energije, proizvodite ketone koji vode do neugodnog zadaha iz usta. Mnogi ljudi koji su na dijeti s visokim udjelom masnoća i smanjenim unosom ugljikohidrata moraju prati zube nekoliko puta na dan kako bi smanjili neugodne nuspojave”, kaže Klodas.
Probavne smetnje
Ako je vaša prehrana bogata mastima, to vjerojatno znači da ne sadrži mnogo povrća, voća ili cjelovitih žitarica. Sve su to izvori vlakana, a prehrana sa smanjenim udjelom vlakana rezultira zatvorom i drugim probavnim smetnjama. To je ujedno i nuspojava kod ljudi koji jedu previše mesa.
Osjećate se loše
Klodas kaže da zasićene masti i transmasne kiseline uzrokuju upalne procese u tijelu, a zbog toga osjećate nadutost i općenito vam nije ugodno u vlastitom tijelu.
Koliko masti treba jesti?
Američka FDA kaže da, ukoliko vaš plan prehrane sadržava oko 2,000 kalorija na dan, najveća dopuštena količina masti iznosi 78 grama. Naravno, to može varirati ovisno o individualnom unosu kalorija. Primjerice, manje žene kojima je dovoljno i 1,500 kalorija na dan trebaju maksimalno 58 grama masti. S druge strane, elitni sportaši koji dnevno unesu oko 3,500 kalorija trebaju oko 135 grama masnoća.
Usto, 10 posto dnevnog kalorijskog unosa trebale bi biti zasićene masnoće. To znači, ako jedete oko 2,000 kalorija na dan, zasićene masnoće ne bi trebale prelaziti više od 22 grama. S druge strane, American Heart Association navodi da, ako želite očuvati zdravlje srca, na dan ne biste trebali unijeti više od 13 grama.
Trans masti svakako valja izbjegavati, iako su obično skrivene u pakiranoj procesuiranoj hrani. Način kako ih izbjeći prilikom kupnje je provjera deklaracije proizvoda. Trans masti obično su označene pojmovima hidrogenizirane ili djelomično hidrogenizirane masnoće. Stručnjaci savjetuju da proizvode koji sadrže te sastavnice svakako izbjegavate.
Dugoročni učinci
Ako jedete samo jedan tip hrane, dugoročno si uskraćujete različite važnu nutrijente koji inače dobivate raznolikom prehranom. Ako jedete masnu hranu poput mesa, pojedinih vrsta ribe i orašida, nasuprot zdravoj i balansiranoj prehrani koja se sastoji od zelenog lisnatog povrća, voća i cjelovitih žitarica, mogli biste doživjeti ozbiljan nedostatak nekoliko ključnih vitamina i minerala.
Klodas upozorava i kako biste mogli narušiti delikatnu ravnotežu biokemije tijela. Ako redovito jedete visoko kalorične namirnice bogate mastima i gomilate kilograme, lako biste mogli razviti inzulinsku rezistenciju. To vodi do masne jetre, visokog tlaka i dijabetesa tipa 2.
“Studije su pokazale da prehrambene navike različitih ljudi i njihovo zdravstveno stanje imaju veze s unosom masnoća koje povezuju s visokom pobolom od raka”, rekla je.
Kakve su dobre masnoće?
Masnoće su, kao proteini i ugljikohidrati, makronutrijenti koje moramo jesti kako bismo preživjeli. Klodas kaže kako nije upitno trebaju li biti dio naše prehrane, nego bismo se trebali usredotočiti na kvalitetu masnoća koje unosimo.
“Studije su pokazale da prehrambene navike različitih ljudi i njihovo zdravstveno stanje imaju veze s unosom masnoća koje povezuju s visokom pobolom od raka”, rekla je.
Foto: Huha Inc. / Unsplash
