Treba vam više energije? Poboljšajte cirkulaciju!

Ponekad se osjećate potpuno iscrpljeno i bezvoljno, a radni učinak vam je slab? Često se iza ovoga kriju problemi s cirkulacijom koje uglavnom izaziva nizak krvni tlak.

Nizak krvni tlak nije opasan, ali može biti veoma neugodan. Njegove posljedice, kao što su slabljenje koncentracije, iscrpljenost i umor, ozbiljno narušavaju kvalitetu života. LJ&Z vam predlaže nekoliko jednostavnih “lijekova” za ove tegobe.

1 Stavite jastuk pod glavu  Kada legnete u krevet, podmetnite nekoliko jastuka pod glavu i potiljak kako prelazak iz ležećeg u stojeći položaj ne bi bio previše nagao. Na taj način ćete izbjeći vrtoglavicu.

2 Tuširanje završite hladnom vodom  Naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom utječe na jačanje krvnih žila. Zbog brzih promjena temperature oni se tada brzo šire i skupljaju, pa se lakše prilagoavaju vanjskim utjecajima. Tuširanje uvijek završite hladnom vodom. Učinak će biti još bolji ako suhom četkom masirate kožu u pravcu srca. Hladno tuširanje ruku i nogu takođe aktivira živčani sustav i povećava krvni tlak.

3 Jedite manje, a češće  Krvni tlak je najniži tokom prvog sata nakon jela. On pada zato što je probavnim organima potrebna krv da bi obavili svoju funkciju. Ovaj učinak je slabiji ako unosite manje porcije hrane.

4 Izbjegavajte alkohol  Alkohol ima više negativnih djelovanja: potiče izbacivanje tekućina iz organizma, ometa rad centra za ravnotežu u mozgu i usporava rad srca. Osim toga, negativno utječe na male živce koji su odgovorni za sužavanje krvnih žila, zbog čega se simptomi poremećaja cirkulacije pogoršavaju.

5 I slano je dozvoljeno  Kuhinjska sol vezuje tekućinu u organizmu, čime se krvni tlak blago podiže. Jači doručak i slana jela, recimo gulaši, doprinijet će da se osjećate bolje.

6 Kretanje svaki dan  Svaki pokret doprinosi povećanju krvnog tlaka. Popnite se uz stepenice umjesto da se vozite liftom, vozite se na posao biciklom, a ne automobilom. Ako uz sve to uspijete izdvojiti tri puta tjedno po pola sata za kondicijski trening (plivanje, vožnja bicikla, brzo hodanje, jogging), uskoro ćete se osjećati mnogo bolje.
 

Što je to…?
Sindrom kroničnog umora
Kronični umor se obično pojavljuje nakon neke virusne infekcije, od koje kao da nismo do kraja ozdravili. Karakterizira ga pad imuniteta i depresija, a često ga prati i lagana, uporna grlobolja i glavobolja, loša koncentracija – opća klonulost. Prave terapije, nažalost, nema.  Da biste otkrili da li je kod vas riječ o tom sindromu ili je uzrok upornom umoru nešto drugo, trebali bi napraviti kompletne pretrage krvi, hormonalni status (štitnjača, nadbubrežna žlijezda), pregled urina, rtg pluća, ginekološki pregled, mamografiju, itd. 

Slikanje, bojenje i druge umjetničke aktivnosti usporavaju disanje i puls, pa su podjednako korisne kao i meditacija. Ali, nemojte se truditi biti umjetnik – uživajte u onome što radite.
 

Info plus: Prema istraživanjima 20 posto ljudi pati od sindroma kroničnog umora, koji prije svega pogađa žene od 25 do 45 godina starosti.