Ovo je prehrana kojoj se treba vratiti nakon svakog pretjerivanja

Kako skinuti višak kilograma nakupljen u vrijeme blagdana problem je s kojim se suoče mnogi od nas nakon uživanja u bogatom blagdanskom stolu. Stroge dijete koje obećavaju brzi gubitak kilograma često se pokažu kao promašaj ili im je rezultat kratkog daha jer se kilogrami ubrzo vrate. Zato nutricionisti preporučuju umjereni pristup i dugotrajniju promjenu prehrane. Nakon višednevne konzumacije masne hrane i kolača, treba se orijentirati na povrće, voće, ribu…

Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica u Centru za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, kaže kako kilograme dobivene u vrijeme blagdana nije teško skinuti, ali treba odabrati pravi put.

“Važno je nakon blagdana vratiti se na laganu mediteransku prehranu. Konzumacija voća, povrća, ribe, cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda smanjene masnoće, trebala bi prevladavati nekoliko tjedana nakon blagdana. Treba doručkovati i ne preskakati obroke jer posljedica duljeg gladovanja može biti ponovno prejedanje”, kaže Vranešić Bender. Za detoksikaciju organizma, dodaje, u jelovnik je poželjno uvrstiti što više juha i variva. Prednost tu, po riječima naše sugovornice, imaju nemasne povrtne juhe i variva od brokule, cvjetače, prokulica i ostalih kupusnjača

Saveznici jetre

“To su saveznici jetre koji obiluju klorofilom, poznatim “čistačem jetre”, a ujedno i fitokemikalijama koje povećavaju sposobnost jetre da neutralizira toksične tvari. I korjenasto povrće poput mrkve, cikle, celera predstavlja riznicu nutrijenata prijatelja jetre, osobito vitamina C i kalija”, ističe Vranešić Bender. Za oporavak organizma preporuka je juha od rajčice, odličan izvor snažnog antioksidansa likopena koja povoljno utječe na smanjenje masnoća u krvi. Kod voća prednosti treba dati jabukama, kruškama i grejpu jer obiluju pektinom, prehrambenim vlaknom topivim u vodi koji blago snižava razinu kolesterola u krvi. Dobar su izbor povrtne salate, jer sadrže niz visokovrijednih tvari koje pomažu ubrzavanju metabolizma, jačaju obrambenu sposobnost tijela i organizam čiste od otrova. Najbolje ih je začiniti kvalitetnim ekstradjevičanskim maslinovim uljem.

U vrijeme blagdana, procjenjuju stručnjaci, u prosjeku se na vagi dobije jedan do dva kilograma, no ima onih koji dobiju i više. Sve to, naravno, ovisi o količini i vrsti hrane koju se konzumiralo u dane blagdana, ali i o tome koliko se pojedinac kretao. Tako su i za vrijeme blagdana, a i nakon njih, preporučljive sve aktivnosti na otvorenom, kako kaže nutricionistkinja Vranešić Bender. Svatko od nas trebao bi provoditi minimalno 30 minuta dnevno u nekoj vrsti tjelesne aktivnosti, što ne mora nužno biti sport. Već je i brža šetnja na svježem zraku vrlo korisna za zdravlje.

Šećer i masnoće

Kako su pokazala brojna istraživanja, prosječni stanovnik Hrvatske najradije jede meso i krumpir, dok su voće i povrće, a posebno riba, rijedak gost na njegovom tanjuru. Unos šećera veći je od preporučenog, a isto tako i unos masnoća. Prehrana mu je nedovoljno raznolika i neredovita, dakle, nekvalitetna. Posljedica je dramatičan porast debelih u zadnjem desetljeću, pa tako čak 65 posto odraslog stanovništva ima višak kilograma, a problem s debljinom ima i svako treće dijete. Broj pretile djece u 15 godina porastao je za 15 posto.

“Problem je visoki udio šećera i masnoće u prehrani, kao i neraznolika prehrana”, veli Vranešić Bender. “Sigurno da postoji dio populacije koji generira promjene, poboljšava izbor namirnica u svojoj prehrani. Događaju se pozitivne promjene jer se sve više traže lokalni, sezonski proizvodi. Ljudi su shvatili što je zdrava prehrana, otvaraju se mali dućani, potiču se OPG-ovi”, dodaje.

Promjene se, kaže, događaju i kod ljudi nižeg socijalnog statusa koji često imaju svoj vrt, vlastito voće i povrće o kojima gradska populacija može samo sanjati, dakle savršene uvjete za zdravu prehranu. S druge strane, taj sloj stanovništva konzumira i industrijski procesuiranu hranu, puno grickalica, zasićenih masnih kiselina, što znači da im je dio jelovnika nezdrav. “Pozitivne promjene se događaju, ali sporo”, zaključuje Vranešić Bender.

IZVOR: NOVILIST.HR