Što kada blagdansko darivanje prelazi u stres i gubi smisao? Evo kako postaviti granicu
Vrijeme božićnih blagdana najljepše je doba u godini kad se prepuštamo mirisima, okusima i predivnoj atmosferi koja prožima cijeli grad. Vrijeme pr...
Depresija se sve češće dijagnosticira kako kod mladih tako i kod starijih ljudi. Psiholog Greg Henriques otkrio je metodu kojom uspješno tretira depresiju. O njoj je pisao za Psychology Today.
Kaže, naš život se sastoji od tri domene. Prva je osobna domena, koja je samosvjesni dio nas – onaj dio koji čita ovaj tekst i odlučuje što mu on znači. Druga domena je mentalna domena. Ona se sastoji od naših osjetilnih senzacija, motoričkih rezultata, osjećaja i nagona i drugih podsvjesnih procesa. Oni su subpersonalni u smislu da se povezuju s osobnom domenom, ali ne mogu izravno upravljati kao osobna domena. Na primjer, možemo odlučiti prestati čitati ovaj članak, ali ne možemo odlučiti ne vidjeti stvari koje su nam u vidokrugu.
Konačno, postoji i neosobni biološki dio nas. Srce kuca, krv kola, neuroni mozga stvaraju nove veze. To je područje biologije. Ti se procesi odvijaju bez našeg voljnog momenta.
Henriques uvodi tri kategorije osobnih, mentalnih i bioloških domena kako bih pomogao razjasniti potencijalno zbunjujuće odnose između biologije, bolesti i depresije.
“Kad ljudi razmišljaju o depresiji kao o nekoj vrsti bolesti, oni imaju na umu ideju da je uzrok proizašao iz nečega što je neispravno u toj domeni. Razmotrimo, na primjer, hipotezu kemijska neravnoteža za objašnjavanje depresije. To je ideja da je depresija uzrokovana problemima s neurotransmiterima, posebnim kemikalijama koje njeguju zajednicu. Zapadna medicina tražila je mehanizme poput bolesti i neispravnih gena koji pokušavaju objasniti temeljni uzrok depresije u smislu biologije, no nije dala jasan rezultat”, kaže psiholog.
Hipoteza “kemijska neravnoteža”, na primjer, gotovo je sigurno pogrešna, zaključuje navodeći kako tisuće studija koje su tražile specifične gene za depresiju nisu dale željeni rezultat.
Novija istraživanja iz neuroznanosti istražuju hipotezu “upale”. “Možda će to donijeti nešto korisno, ali do sada, osim ako ne želite postati stručnjak za neuroznanost ili psihijatriju, nije bilo puno korisnih informacija o depresiji kao biološkoj bolesti”, smatra Henriques te navodi kako postoji nešto što već inutitivno znamo – činjenicu da možemo kroz voljni moment utjecati na naše mentalno i biološko stanje, i da to može pomoći kod ublažavanja depresije.
Ključna stvar u tretiranju depresije je briga o biološkoj sferi, kako kaže psiholog. To uključuje učenje kako izbalansirati personalnu, mentalnu i biološku domenu života.
Vježbe disanja jasno nam pokazuju kako možemo opustiti i harmonizirati sve tri sfere. “To je prozor u svijet meditacije koju bi svi oni koji imaju problema s depresijom trebali ozbiljno razmotriti”, zaključuje Henriques.
Foto: Unsplash