Uloga prehrane u borbi protiv masne kože

U borbi protiv pretjeranog lučenja sebuma i držanje masne kože pod kontrolom, ono na što prečesto zaboravljamo je zdravlje iznutra, odnosno suplementi i prehrana.

I nije samo do izgleda i ljepote kože nego i do njezine važne uloge u obrani organizma od štetnih UV zračenja, patogenih mikroorganizama, kemijskih i mehaničkih oštećenja. Zbog svega toga, ne čudi da gotovo svakodnevno vidimo nove kozmetičke tretmane i preparate za kožu lica i tijela, no vjerujte nam na riječ da se bez raznovrsne, uravnotežene prehrane i obilne hidratacije ne možete približiti svom cilju blistave kože, zdravog sjaja, a ne prekomjernog lučenja sebuma i ostalih nepravilnosti. Bilo da se odlučili za suplemente ili hranu, pazite da svom organizmu dajete dovoljno svih nutrijenata.

Prije svega, postoje osnovni principi kojih se trebamo držati a to je obilna hidratacija, dovoljan unos vitamina A/karotenoida, vitamina C i E, te vitamina B-kompleksa i smanjen unos soli i rafiniranih šećera. Poštivanjem tih osnovnih principa koži se osigurava vlažnost koja doprinosi elasticitetu i mekoći, zaštita od štetnih UV zraka koje uzrokuju bore, prerano starenje kože te nastanak određenih malignih promjena. Također, potiče se obnavljanje propalih (slojeva) stanica te se smanjuje podložnost infekcijama i nastanak akni.

Masna koža i prehrana
Glavni krivac prekomjernom izlučivanju sebuma su povišene razine cirkulirajućeg dihidrotestosterona – odnosno muškog spolnog hormona. Dihidrotestosteron (DHT), kao i neki drugi androgeni derivati, u manjim se količinama nalaze i u ženskom organizmu – luče ih jajnici i nadbubrežne žlijezde. Međutim, ako se poremeti hormonalna ravnoteža pa razina androgena postane neproporcionalno viša u odnosu na estrogene i progesteron (ženski spolni hormoni), dolazi do disbalansa koji se očituje najprije na koži, prvenstveno pojačanim zamašćivanjem i nastankom akni. Također, prekomjerno lučenje sebuma može biti i zbog dehidracije kože koja vas tako moli da joj pomognete.

No, ako je ipak riječ o hormonima i aknama, u tom slučaju pomoći će vam nešto poput omega višestruko nezasićenih masnih kiselina (bogat izvor su plava riba, riblje ulje, orašasti plodovi, laneno sjeme), polifenoli (katehini iz zelenog čaja, sojini flavonoidi, resveratrol iz crnoga grožđa) te antioksidansi poput već spomenutog vitamina A (bogat izvor su meso, jaja, tamnozeleno lisnato povrće, brokula, mrkva, naranče, marelice, tikvice, rajčice, lubenica, dinja), vitamina C (bogat izvor su paprika, brokula, citrusno voće, jagode, borovnice, ribiz) i vitamina E (u većim količinama nalazi se u biljnim uljima, špinatu, šparogama, sjemenkama, orašastim plodovima, maslinama).

Količina proizvedenog sebuma jest kritična za zamašćivanje kože, međutim bitan je i njezin sastav. Ako se poremete udjeli sastojaka sebuma (poput skvalena), nastali sebum može djelovati iritirajuće na kožu, te pogodovati upali. Ovdje nastupaju omega-3, odnosno esencijalne masne kiseline čijim se dovoljnim unosom takva priča može izbjeći, odnosno ublažiti. Svakako treba izbjegavati unos zasićenih i transmasnih kiselina (kojima obiluju procesirani proizvodi).

Mineral s dokazanim pozitivnim učincima na zdravlje i regeneraciju kože te regulaciju sebuma jest cink. Poželjna je njegova primjena – kako putem hrane, tako i lokalno, u obliku kozmetičkih pripravaka. Hrana bogata cinkom jest meso, rakovi, riba, soja i gljive. Osim cinka, kao dermoprotektivni pokazali su se i selen i bakar.

Namirnice koje je svakako potrebno izbjegavati zbog njihovih iritirajućih svojstava te poticanja lojnica na pojačano lučenje su alkohol, kofeinski pripravci, začinjena i ljuta hrana te rafinirani šećeri. Poznata je činjenica da je jedan od glavnih saveznika masne kože bijeli (rafinirani) šećer; stoga se preporučuje ukloniti ga iz kuhinjskog ormara.