Uništavate li svoje zdravlje lošim doručkom?

Veliki broj ljudi gotovo svakog jutra umjesto pravog doručka pojede prvo što im dođe pod ruku, a nerijetko i preskoče bilo što staviti u usta i na šalici kave ‘žive’ do ručka. Znanost je utvrdila da to može imati višestruko loše posljedice po vaše zdravlje.

Sendviči i brza hrana za doručak su poput tempirane bombe, a ako ujutro pojedete i samo jedan obrok bogat masnoćama, to može imati neposredne negativne učinke na vaše arterije, pokazalo je istraživanje predstavljeno na kanadskom kardiovaskularnom kongresu u Torontu.

Prehrana s visokim udjelom masnoća povezana je s povećanim rizikom od ateroskleroze, odnosno suženja vena, a isto istraživanje upućuje na to da šteta nanesena organizmu koja može dovesti do srčanog ili moždanog udara može nastupiti znatno ranije nego što se to do sada smatralo.

Prilikom provođenja istraživanja znanstvenici su mjerili protok krvi kroz podlaktice kod 20 zdravih osoba prosječenog uzrasta oko 23 godine. Cilj je bio otkrivanje rizika koji nastaju zbog konzumiranja teže hrane za doručak. Ispitivanje je provedeno dva puta, prvi put nakon nezdravog doručka poput fast food sendviča, a drugi put nakon što su ispitanici postili za doručak. U sendviču ima 50 grama masnoća i 900 kalorija.

Nakon uspoređivanja ispitanika koji su postili za doručak i onih pojedinaca koji su jeli sendvič za doručak, uočili su da su ispitanici koji su jeli sendviče imali smanjen protok krvi kroz podlaktice. Razlog tome je, prema riječima znanstvenika, činjenica da njihove vene nisu bile u mogućnosti raširiti se i u srce dostaviti krv s kisikom.

I dok su učinci od samo jednog takvog obroka privremeni, s vremenom takve promjene arterija mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara, upozoravaju znanstvenici.

I dok jedan sendvič sa sirom neće napraviti toliku štetu, kažu da njihovi rezultati ističu važnost ograničavanja unosa masnoća, kolesterola, kalorija i soli da bi se spriječio moždani i srčani udar. Prehrana koja obiluje nezdravom hranom također je povezana s povećanim rizikom od demencije i dijabetesa tipa 3.

Bez obzira je li vaš cilj smršavjeti, izgraditi mišiće, trenirati za maraton ili pak samo poboljšati zdravlje, doručak je najvažniji obrok u danu. Iznenađujuće, doručak koji sadrži brzu hranu čak i nije najgora opcija, jer najgore što možete učiniti za svoje tijelo jest da ga potpuno preskočite.

Ljudi koji preskaču doručak ne samo da imaju manje energije, lošeg su raspoloženja i slabije pamte, već se i izlažu ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Kao prvo, ljudi koji ne doručkuju imaju čak 450 posto više šanse udebljati se, što dovodi i do brojnih drugih zdravstvenih problema kao što su srčanožilne bolesti, giht, pa čak i neki oblici karcinoma.

Jedno američko istraživanje pokazalo je da ljudi koji redovno preskaču doručak imaju za čak 21 posto izraženiji rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 2. U istraživanju je promatrano 29.000 muškaraca tijekom 16 godina, te se na kraju došlo do zaključka da rizik ostaje prisutan čak i kada se indeks tjelesne mase uzimao u obzir. Znanstvenici smatraju da doručak pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi u ostatku dana.

Zdrav i pravilan doručak ne samo da smanjuje rizik od prejedanja ostatak dana, već ubrzava metabolizam, a mozgu i tijelu daje potrebnu energiju i pomaže u održavanju i reguliranju tjelesne težine. Na primjer, 80 posto sudionika jednog istraživanja, koji su smršavjeli 13 i više kilograma, redovno su svako jutro doručkovali.

Nutricionisti preporučuju da se u doručak uvrste kako vlakna, tako i bjelančevine. Dobar izbor su cjelovite nezašećerene žitarice pomiješane s nemasnim jogurtom, nemasnim mlijekom ili sojinim mlijekom, a nije loše dodati ni malo svježeg voća. Znanstvenici sa sveučilišta u Teksasu tvrde da zdrav i potpun doručak ljudima pomaže da tijekom dana konzumiraju i do 100 kalorija manje, što je dovoljno da se spriječi dobivanje i do četiri kilograma na godišnjoj razini.

Drugo istraživanje povezalo je doručak od žitarica s razinom kortizola, hormona stresa koji se povezuje s debljanjem i nakupljanjem sala na tbuhu. Prevelik opseg struka je ozbiljno upozorenje metaboličkog sindroma i može za čak pet puta povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i za tri puta rizik od srčanog udara.

Prehrana bogata vlaknima može za čak 60 posto smanjiti rizik smrtnosti od srčanožilnih bolesti, pokazala je devet godina dugo istraživanje u kojem je sudjelovalo 400.000 ispitanika uzrasta od 50 i više godina.

Topiva vlakna koja se nalaze u zobenoj kaši i mekinjama u velikoj mjeri smanjuju loš kolesterol i ukupni kolesterol u organizmu.

Organizam sporije probavlja cjelovite žitarice nego prerađene žitarice, a cjelovite žitarice i održavaju stabilnim razinu šećera u krvi te ne potiču izlučivanje inzulina.

Izvor: tportal.hr