Kako biti podrška i razgovarati s djecom nakon tragičnog događaja
Tragedija u OŠ Prečko duboko je potresla cijelu zemlju, a ponajviše roditelje čija će se djeca u siječnju vratiti u školske klupe. Budući da je ovo...
Kad previše nije dobro
Protein je neophodan nutrijent za jake kosti, mišiće, kožu i gotovo svaki drugi dio tijela, a odgovoran je za tisuće različitih kemijskih reakcija kako bi vaše tijelo funkcioniralo na najbolji način.
Ali to ne znači da je više uvijek bolje. Zapravo, konzumiranje previše proteina će učiniti više štete nego koristi za zdrave osobe, često ugrožavajući nauštrb vlakana, ugljikohidrata ili drugih potrebnih nutrijenata. Konzumiranje previše proteina tijekom duljeg vremenskog razdoblja može opteretiti bubrege, jetru i kosti, kao i potencijalno povećati rizik od bolesti srca i raka.
U svakom slučaju, kao i sa svim ostalim namirnicama, tako i s unosom proteina valja biti oprezan.
Većina istraživanja pokazuje da konzumiranje više od 2 g proteina po kg tjelesne težine dnevno kroz dulje vrijeme može uzrokovati zdravstvene probleme. Simptomi povezani s previše proteina uključuju: crijevne tegobe i probavne smetnje, dehidracija, umor, mučnina, razdražljivost, glavobolja, proljev, kako piše medicaltodaynews.com.
Čak i ako ste netko tko svake noći spava osam sati, unos previše proteina može učiniti vaše tijelo umornim iz nekoliko razloga. Prekomjerna konzumacija proteina može opteretiti vaše bubrege, jetru i kosti — uzrokujući njihov prekovremeni rad. Također, unos premalo ugljikohidrata može utjecati na naš mozak, sprječavajući vas da budete fokusirani i puni energije svaki dan.
Konzumiranje prekomjerne količine proteina može uzrokovati probavne smetnje kao što su nadutost, zatvor ili proljev. Tijelo može imati teškoća u razgradnji velike količine proteina, što može utjecati na probavni sustav.
Visokoproteinske dijete pomažu ljudima da skinu nekoliko kilograma u samo tjedan dana – ali dugoročni učinci nisu tako poželjni. Pridržavanje visokoproteinske dijete često znači unos vrlo malo ugljikohidrata, što za većinu osoba dugoročno nije održivo.
To može dovesti do žudnje za hranom i manje energije za jutarnju tjelovježbu te vas može natjerati da ponovno dobijete težinu za koju ste se toliko trudili da je izgubite.
Studija Lifestyle Genomicsa iz 2018. pokazala je da prehrana s visokim udjelom proteina i malo masnoće može povećati rizik od depresije kod zdravih odraslih osoba. Također, studija iz 2020. u časopisu Qom University of Medical Sciences Journal također je otkrila da bi prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata također mogla biti povezana s anksioznošću, depresijom i stresom.
Ovi se rezultati slažu s teorijom da su ugljikohidrati odgovorni za otpuštanje serotonina – hormona “dobrog” vašeg tijela, tako da unos umjerene količine ugljikohidrata može smanjiti rizik od tjeskobe i depresije.
Pretjeran unos proteina može dovesti do neuravnoteženog unosa drugih hranjivih tvari, što može utjecati na ravnotežu neurotransmitera u mozgu. To može rezultirati problemima s koncentracijom i raspoloženjem.
U studiji iz 2020. objavljenoj u Nutrients, istraživači su također otkrili da oni koji su prihvatili biljnu i mliječnu proteinsku prehranu s niskim udjelom masnoće imaju manji rizik od razvoja bubrežnih kamenaca nego oni koji jedu bogatu mesom, životinjskim proteinima i nisku količinu kalcija. Ovaj se fenomen može objasniti povećanom proizvodnjom mokraćne kiseline kod onih koji jedu hranu bogatu životinjskim proteinima, što dovodi do većeg rizika od razvoja bubrežnih kamenaca.
Ako se osjećate kao da uvijek morate piškiti, to bi moglo biti zbog unosa previše proteina. Bubrezi mogu preraditi samo određenu količinu proteina odjednom, tako da se otpad od proteina koji se razgrađuje može nakupiti.
Foto: nensuria; Foxys_forest_manufacture iStock/Getty Images Plus via Getty Images; Pexels