Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
Stručnjaci su složni kako prehrana ima velik utjecaj na razvoj degenerativnih bolesti mozga, pa su osmislili niz prehrambenih obrazaca koji mogu umanjiti rizik od nastanka demencije.
Kako bismo sačuvali zdravlje mozga, ali i općenito organizma, preporuka svih zdravstvenih stručnjaka je prestati pušiti i konzumirati alkohol te se najmanje 30 minuta na dan baviti nekom fizičkom aktivnošću.
“Velik je broj istraživanja potvrdio da je svakodnevna konzumacija voća i povrća odlična za prevenciju Alzheimerove bolesti, među kojima se preporučuju borovnice koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu. Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti. Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa”, istaknula je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Te su prehrambene smjernice zapravo temelj tzv. MIND dijete, pišu 24sata.
“Osmislili su je stručnjaci sa Sveučilišta Rush u Chicagu, a naziv predstavlja akronim: MIND = Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay. Ukratko, bazira se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije. Dijeta DASH temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija i predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti. Mediteranska dijeta temelji se na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda”, rekla je nutricionistkinja Darija Vranešić Bender.
Upravo tu dijetu kao jedan od najvažnijih alata u nastojanju da se očuva zdravlje mozga posebno ističe neurologinja, akademkinja Vida Demarin.
“MIND-prehrana sastoji se od 15 komponenti: 10 skupina hrane “zdrave za mozak”, čija se konzumacija potiče, te pet skupina hrane čiju konzumaciju treba ograničiti”, pojasnila je nutricionistkinja Bender.
SKUPINE HRANE ZDRAVE ZA MOZAK
Na listi poželjnih namirnica nalaze se:
1. zeleno lisnato povrće
2. ostalo povrće
3. orašasti plodovi
4. bobičasto voće
5. mahunarke
6. cjelovite žitarice
7. riba
8. meso peradi
9. maslinovo ulje
10. vino
HRANA KOJU TREBA IZBJEGAVATI
1. crveno meso
2. maslac i margarini s trans-masnim kiselinama
3. masni sirevi
4. slatkiši i kolači
5. brza hrana, odnosno, pržena hrana.
Dodatno, prehrana koja se bazira na voću, povrću i ribi može smanjiti rizik od moždanog udara za 36 posto, a smanjuje i rizik od srčanog udara.