Ovim vježbama si možete u samo tri minute dnevno produljiti život
Svi znamo da su zdrava prehrana i redovito kretanje ključ kvalitetnog i dugog života. Ipak, u užurbanoj svakodnevici često ih pomalo zanemarujemo -...
Za sve to uvelike je zaslužna pandemija koronavirusa
Europski tjedan cijepljenja, koji se obilježava od 23. do 29. travnja, posvećen je potrebi nadoknade propuštenih doza cjepiva uslijed pandemije koronavirusa te povećavanju zaštite od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.
U Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije cjepni obuhvati u 2020. bili su niži uslijed pandemije virusa COVID-19, a u 2021. pad se nastavio povećavši razlike među zemljama, istaknuto je uoči Europskog tjedna cijepljenja.
Velik broj djece u Europi ne cijepi se prema kalendaru cijepljenja, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije tijekom pandemije virusa COVID-19 oko 1,2 milijuna djece propustilo je svoj termin cijepljenja i protiv zaušnjaka, ospica, rubeole.
Pročitajte: Može li dojenje uistinu utjecati na kasnije funkcije učenja kod djece?
Pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike “Dr. Fran Mihaljević” Rok Čivljak rekao je da Hrvatska ima dobro razrađen nacionalni imunizacijski programi te se uvode nova cjepiva prema međunarodnim smjernicama i prati provođenje cijepljenja.
Cjepni obuhvat u prosjeku u Hrvatskoj iznosi 90 posto, što je dobro za većinu cjepiva, no cilj je da obuhvati budu viši od 90 posto, osim za ospice za koje je za zaštitu opće populacije važno da cjepni obuhvat bude više od 95 posto.
“U Europi ih ima neočekivano puno jer cjepni obuhvati nisu dobri u svim zemljama pa nisu iznad 90 posto. Većinom se danas javljaju u migrantskim populacijama kod doseljenika iz država koje nemaju razvijene nacionalne imunizacijske programe i obvezne kalendare cijepljenja”, naglasio je Čivljak.
Što se tiče cijepljenja protiv gripe, sva regulatorna tijela preporučuju 75-postotnu procijepljenost osoba starijih od 65 godina, no u Hrvatskoj je ona ispod 30 posto.
“Zbog specifičnosti razvoja i proizvodnje cjepiva, sastav je nužno mijenjati svake godine pa se osoba svake godine mora i docjepljivati jer takav format cjepiva štiti samo u aktualnoj sezoni. Zato je važno ne samo jednom cijepiti se protiv gripe nego svake godine kako bi cijepljene osobe zadržale imunitet”, poručio je Čivljak.
Naveo je da na hrvatsko tržište dolaze nova cjepiva protiv pneumokoka, RSV-a, cjepivo protiv denge te nova cjepiva protiv gripe koja sadrže veću dozu antigena.
U Hrvatskoj se od 2019. provodi pilot-projekt cijepljenja u ljekarnama, a rezultirao je velikim odazivom i potporom, ponajprije od strane liječnika obiteljske medicine zbog preopterećenosti poslom, ali i mladih farmaceuta koji su kroz školovanje stekli kompetencije za cijepljenje.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo izrazila je nadu da će Hrvatska za sezonu cijepljenja protiv gripe 2024. imati velik broj farmaceuta i zakon na snazi sa svim provedbenim aktima, kako piše HINA.
Pročitajte: Cjepiva protiv raka i bolesti srca mogla bi biti spremna do 2030. godine