Kako prepoznati dehidriranost kod bebe?
Britanski pedijatri dramatično upozoravaju kako davanje vode novorođenčadi može štetiti zdravlju, no domaći stručnjaci to opovrgavaju. Ipak, ne pre...
Bebe od pet mjeseci više vole slušati zvukove druge djece njihove dobi nego majčin glas, kako je pokazala studija nedavno provedena u Kanadi.
Tijekom studije simulirali su se zvukovi, točnije, samoglasnici, kojima se pri tome prilagođavala visina i frekvencija kojim se imitiralo glasanje različitih ljudi. Nakon toga proučavana je reakcija beba na vrstu zvukova koji oponašaju zvuk govora odrasle ženske osobe i zvuk beba iste starosti kao i beba na kojima se provodilo ispitivanje.
Rezultati su bili neočekivani. Petomjesečne bebe 40 % dulje slušale su zvukove drugih beba nego odraslih osoba, pokazujući pritom da radije slušaju zvukove samoglasnika koje i sami mogu proizvesti.
Ova saznanja pomažu nam razumjeti kako bebe počinju učiti jezik. Puno studija razmatralo je utjecaj roditeljskog govora na razvoj govora kod djece. Primjerice, djeca će prije reagirati na visoke frekvencije glasova, što ukazuje na važnost govora prilagođenog bebama – tepanja. Bebe koje slušaju takav govor do druge godine razvijaju širi vokabular, a u sedmoj godini pokazuju veći kvocijent inteligencije.
Tepanje bebe uči govoru
Slušanje tepanja bebe može potaknuti da se u prvim mjesecima života i same više glasaju, što bi moglo dovesti do ranijeg razvoja brbljanja. Brbljanje je ponavljanje slogova bebine „omiljene riječi”, poput „bababa”, a što ranije beba počne brbljati, time će ranije početi govoriti i širiti vokabular.
Ovo nije prva studija koja tvrdi da glasanje djeteta pomaže u učenju jezika. Ponavljanje samoglasnika vježba je koja prethodi učenju jezika, zbog čega djeca vole slušati zvukove koji i njima samima imaju smisla i koje sami proizvode. Dijete koje proizvodi puno „bababa” zvukova, voli slušati slične zvukove i kod drugih jer za njih one predstavljaju veću važnost.
Istom tehnikom koju koriste za raspoznavanje zvukova koje vole, koriste i kako bi raspoznavali riječi iz govora koji čuju. Upravo zato određene riječi počinju izgovarati ranije – one sliče zvukovima na koje su naučeni.
Vrlo je važno da djeca postanu svjesna zvukova koje proizvode. Djeca uče iz govora odraslih, ali isto tako uče iz onoga što sami govore. Ova studija ukazuje na to da razvoj govora započinje puno ranije nego što smo mislili, od prvih riječi kojima su djeca izložena.