Znate li pravilno pripremati čajeve? Ne vrijedi kipuća voda za sve
Ne možemo ne prizvati u sjećanje filmske prizore ili prizore iz serija gdje svjedočimo jednom soficiticiranom čajnom ritualu, predivnim porculanski...
Kako vježbanje vodi do britkijeg razmišljanja i zdravijeg mozga
Bez obzira na vašu dob
Tjelovježba nije dobra samo za vašu figuru i dobro raspoloženje. Prema najnovijim podacima, redovito vježbanje uvelike utječe na zdravlje mozga bez obzira na vašu dob.
Redovito vježbanje mozgu donosi niz znanstveno potkrijepljenih zdravstvenih dobrobiti. Ne samo što daje više energije tijelu i mozgu, pa dublje dišemo i tjelesne stanice punimo kisikom, nego se pokazalo, kako piše dr. Tara Swart u knjizi Izvor, da vježbanje poboljšava i neuroplastičnost mozga.
To znači da poboljšava sposobnost prilagodbe mozga na nova iskustva i uvjete, pri čemu se on modificira, adaptira ili čak morfološki mijenja, ovisno o potrebi. Britanska organizacija Alzheimer’s Society navodi i da redovito vježbanje za 30 posto smanjuje rizik razvoja demencije. Štoviše, vježbanje može usporiti daljnje pogoršanje stanja i onih osoba koje već imaju neku bolest mozga.
Prema podacima Američke akademije za neurologiju, stariji odrasli ljudi koji su pješačili 9-14 kilometara tjedno imali su više sive materije u mozgu devet godina nakon početka istraživanja od ljudi koji nisu toliko hodali.
Pročitajte: Izdvajamo top 12 sportskih rekvizita za vježbanje koji će vam dobro doći
Tjelovježba ujedno poboljšava i britkost. Studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Applied Physiology ističe da oni koji vježbaju imaju bolje izvršne moždane funkcije, kao što su regulacija osjećaja i fleksibilno razmišljanje, te su sposobniji brže prelaziti sa zadatka na zadatak.
Da biste požnjeli dobrobiti za zdravlje mozga, najbolje je kombinirati neku vrstu kardio vježbanja i trening snage. To primjerice može biti tenis, ples, thai chi ili planinarenje te pilates ili dizanje utega. Sport koji uključuje koordinaciju više čimbenika – izgrađuje mišiće i potiče druženje – dvostruko jače djeluje na poboljšanje zdravlja mozga.
“Mijenjajte ritam vježbanja tako da u kraćim intervalima žustro vježbate, a potom se dulje odmarate“, savjetuje dr. Tara Swart. Takav je ritam, naime, korisniji za mozak i proizvodnju bjelančevine BDNF (koja je bitna za opstanak moždanih stanica, njihovu obnovu, regulaciju raspoloženja i kognitivne funkcije kao što su učenje i pamćenje) negoli dugotrajno vježbanje ujednačenog ritma.
Pročitajte: Održite kondiciju i bez vježbanja: 5 svakodnevnih aktivnosti koje se računaju kao trening
Foto: Maria Tarasova, g-stockstudio, iStock/Getty Images Plus via Getty Images
Magda Dežđek je freelance novinarka i urednica s dugogodišnjim iskustvom u hrvatskim medijima. Karijeru je započela kao studentica u Jutarnjem listu, a ubrzo se pridružila magazinu Sensa, gdje je od prvog do posljednjeg broja radila kao urednica, novinarka i stilistica. Tijekom godina surađivala je s brojnim tiskanim i online medijima, uključujući Extru, Lisu, Elle i Adivu. Posljednje dvije godine dio je tima Ljepote&Zdravlja, specijalizirajući se za teme o wellbeingu i ljepoti. Uz strast za istraživanjem beauty svijeta, posebno uživa pisati o svojim putovanjima, koja su njezin nepresušan izvor inspiracije.
