Evo zašto je dobro vježbanje u popodnevnim ili večernjim satima, pokazuje nova studija

Nova studija objavljena u časopisu Diabetologia otkriva da je poslijepodnevna ili večernja tjelesna aktivnost povezana sa smanjenom inzulinskom rezistencijom (a time i boljom kontrolom šećera u krvi) u usporedbi s ravnomjernom raspodjelom tjelesne aktivnosti tijekom dana. Jutarnja tjelesna aktivnost nije donosila nikakve prednosti, zaključak je studije dr. Jeroena van der Veldea i njegovih kolega s Odjela za kliničku epidemiologiju Medicinskog centra Sveučilišta Leiden, Nizozemska.

Studija je pokazala da vježbanje u navedenom razdoblju može smanjiti inzulinsku rezistenciju do četvrtine.

Inzulinska rezistencija je stanje tijekom kojega u organizmu ima dovoljno inzulina, ali on “ne radi ili radi smanjeno”, što rezultira razvojem preddijabetesa, a potencijalno i dijabetesa tipa 2.

Trenutačna globalna pandemija pretilosti djelomično je rezultat nedostatka tjelesne aktivnosti u kombinaciji sa sjedilačkim ponašanjem (dugotrajno sjedenje) tijekom dana. Takvo ponašanje povezano je s povećanim rizikom od razvoja metaboličkih bolesti uključujući dijabetes tipa 2 (T2D), dok su ranija istraživanja otkrila da su kratki prekidi u sjedilačkom ponašanju povezani s poboljšanim kardiometaboličkim profilom. Ovaj dokaz dodatno podupiru eksperimentalne studije koje pokazuju da su česti prekidi dugotrajnog sjedenja stajanjem ili laganom tjelesnom aktivnošću rezultirali smanjenom glukozom u krvi, što ukazuje na poboljšani profil glukoze u krvi.

Pročitajte: Ove četiri namirnice mogu loše utjecati na ženske hormone

Važan je raspored tjelesne aktivnosti

Kao i važnost trajanja razdoblja sjedenja, tvrdi se da raspored tjelesne aktivnosti tijekom dana može biti faktor u metaboličkom zdravlju.

I prethodne studije su pokazale da je tjelovježba povezana s boljom osjetljivosti na inzulin, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa. Prateći fizičku aktivnost 775 ispitanika kroz četiri dana, autori studije ustanovili su da umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost smanjuje sadržaj masnoće u jetri i otpornost na inzulin, a vježbanje poslijepodne ili navečer bilo je povezano sa smanjenom inzulinskom rezistencijom za 18 posto, odnosno 25 posto u usporedbi s ispitanicima aktivnima kroz cijeli dan.

Korišteni su podaci nizozemske epidemiološke studije pretilosti (NEO), koja je uključivala muškarce i žene u dobi od 45 i 65 godina s indeksom tjelesne mase (BMI) od 27 ili više, što ih svrstava u kategoriju osoba s prekomjernom težinom ili međupretile osobe. U sklopu studije angažirana je i kontrolna skupina, pa je u cjelokupnu studiju bila uključena 6671 osoba.

Svi su podvrgnuti liječničkom pregledu u sklopu kojega su im uzeti uzorci krvi da bi se izmjerile razine glukoze i inzulina u krvi nakon posta i nakon jela.

Određivanje vremena tjelesne aktivnosti relativno je neistraženo područje u ljudskoj biologiji, a mehanizmi na kojima se temelji potencijalna korist od određivanja vremena tjelesne aktivnosti ostaju nejasni. Ranije studije pokazale su da se metabolički odgovori na vježbe visokog intenziteta razlikuju ovisno o dobu dana kada se vježba. Osim toga, mišićna snaga, kao i metabolička funkcija stanica mišića kostura pokazuju vrhunac u kasno poslijepodne, što sugerira da najaktivniji tijekom tog razdoblja može rezultirati izraženijim metaboličkim odgovorom od aktivnosti ranije tijekom dana.

I ranije provedene studije pokazale su veće sniženje glukoze kod velikih opterećenja poslijepodne u odnosu na jutro kod dijabetesa tipa 2, a ova studija je to potvrdila i kod opće populacije.

Istraživači su zaključili kako “rezultati upućuju na to da je raspored tjelesne aktivnosti tijekom dana relevantan za blagotvoran učinak tjelesne aktivnosti na osjetljivost na inzulin”.

Pročitajte: Jednosatna šetnja prirodom može učiniti čuda za vaše zdravlje, pokazalo je novo istraživanje

Foto: Drazen Zigic iStock/Getty Images Plus via Getty Images