Kad ste dobro raspoloženi, ni odlazak u teretanu vam ne pada teško, no stručnjaci ističu kako bez obzira na raspoloženje s kojim dolazite, vježba ima isti učinak na vaše emocije.
Razina stresa je glavni čimbenik koji će pomoći vašoj tjelovježbi da bude učinkovitija ili će zbog njega i činjenice da niste usredotočeni na vježbu rezultati biti lošiji, kako piše Wellandgood.
“Stres se može izravno povezati sa vašom tjelovježbom u teretani, no to se razlikuje od čovjeka do čovjeka”, ističe sportska psihologinja Leah Lagos.
Pojašnjava kako visoke razine stresa utječu različito na varijabilnost srčanog ritma (HRV), a to je mjera kako autonomni živčani sustav odgovara na stresore i kako se tijelo s njima nosi ili oporavlja od njih.
“Pojedinci s niskim HRV-om skloniji su bolestima, psihičkim tegobama poput depresije i teže se reguliraju. Visoki HRV povezan je s lakšom mogućnošću prilagodbe i boljim zdravstvenim stanjem”, tvrdi ona.
No visok ili nizak HRV variraju od čovjeka do čovjeka. Kako biste ustanovili kojoj skupini pripadate, trebali biste kontinuirano pratiti HRV tijekom dana i zatim ga usporediti s temeljnim rezultatima.
“Mjereći HRV tijekom odmora, odmah nakon buđenja možete identificirati periode stresa i nedostatnog oporavka organizma, a to pomaže u planiranju dnevnih aktivnosti i optimizaciji zdravlja”, navodi ona.
Kaže kako se tjelovježbom poboljšava HRV, a to doprinosi fizičkoj otpornosti i boljoj kontroli živčanog sustava, pa i poboljšanju kognitivne kontrole. Promatranjem HRV-a, stječe se slika o tome kako tijelo reagira na stres, a to pojedincu pomaže da ustanovi kada je vrijeme u životu za “stisnuti gas”, a kada “kočnicu”.
Znanstvenici su otkrili da tjelovježba rezultira trenutnom navalom dopamina, norepinefrina i serotonina do mozga. To može objasniti i razlog zbog kojeg istražuju utjecaj tjelovježbe na depresiju, a pojedine studije tvrde kako je upravo tjelovježba ključan biološki način za poboljšavanje raspoloženja. Preporučenih 30 minuta vježbe na dan ekvivalent je brzoj šetnji na otvorenom.
Kensa Gunter, klinička i sportska psihologinja, kaže da raspoloženje ima utjecaja na vaše atletske rezultate jer postoji povezanost uma i tijela.
“Naše psihičko stanje itekako utječe na naše fizičko stanje, i obrnuto. Ponekad proživljavamo intenzivne emocije poput stresa ili frustracija, a koristimo tjelovježbu kako bismo olakšali situaciju. Fizički se osjećamo dobro zbog toga, ali tjelovježba nam može pomoći i da se psihički također osjećamo bolje”, rekla je dodajući ipak kako neće svatko postići takav rezultat.
“Vaše raspoloženje neposredno prije tjelovježbe različito djeluje na svakoga od nas. Nekima će tjelovježba poboljšati već ionako dobro raspoloženje, dok drugi koji proživljavaju teške trenutke mogu otići u šetnju, na plivanje ili u teretanu kako bi regulirali te osjećaje”, dodala je pojašnjavajući kako drugim riječima, raspoloženje na različite načine služi kao motivacija kod različitih ljudi, no učinak je da kod svih postiže otpuštanje koktela hormona koji potiču dobre emocije.
“Kvaliteta tjelovježbe nije nužno povezana s tim kako se osjećate prije dolaska u teretanu. Možete biti tužni, umorni, nervozni ili sretni, no kad započnete s vježbanjem, sve dok ste usredotočeni na to što radite, pozitivni učinci neće izostati”, zaključila je.
Foto: Pexels
