
Vodič kroz biljna mlijeka: koje je najbolji odabir za vaše potrebe?
Prehrambeno tržište značajno se proširilo u zadnjem desetljeću i proizvodi koje smo mogli naći tek na policama zemalja koje smo turistički posjećiv...
Bez obzira na to koliko često kuhamo i koliko smo vješti u tome, gotovo svaka kuhinja u svojoj osnovnoj postavi sadrži kuhinjsku dasku za rezanje. Potrebna nam je prilikom kuhanja ili pripreme gotovo svakog obroka, pa čak i kad želimo usitniti voće koje ćemo ubaciti u blender.
Baš zbog toga što ju često koristimo, nije loše razmisliti o kvaliteti same daske, i to s higijenskog i zdravstvenog stajališta. Znate li da se neke daske ne bi trebale prati u perilici, a druge pak više zatupljuju noževe? Donosimo kratki vodič kroz kuhinjske daske za rezanje koji slobodno spremite idući put kad ćete u obnovu ovog nezaobilaznog kuhinjskog alata.
Drvene daske najčešće su u uporabi, a izrađuju se od bambusa, bukve, oraha, hrasta ili javora. Posebice su javorove i bambusove daske odlične iz higijenskih razloga zbog antibakterijskih svojstava. Drvene daske ne otupljuju oštrice noževa, a općenito su dugotrajne i izdržljive. Nedostaci drvenih dasaka leže u tome što se ne mogu prati u perilici, a sklone su zadržavanju boje i mirisa. Cijena im može varirati, ovisno o vrsti drva.
Staklene daske ne upijaju boje i mirise, vrlo su higijenske i mogu se prati u perilici, no zato zatupljuju noževe te su klizave. Prednost im je dugotrajnost i cijena.
Mramorne ili kamene daske su teške te također zatupljuju noževe i ne mogu se prati u perilici. No ovaj tip kuhinjskih daski vrlo je estetičan, higijenske su te otporne na mrlje i mirise. U odnosu na ostale daske nisu jeftine, ali su dobra investicija u smislu estetike i posluživanja hrane na njima.
Još jedan tip daski koje će čuvati oštrice noža jesu silikonske daske, ujedno i higijenske jer ne upijaju vlagu. Osim toga, vrlo su praktične jer su savitljive pa narezani sastojci neće letjeti s daske kad ih stavljamo u lonac, već silikonsku dasku možemo savijati. Međutim, silikonske daske nisu toliko dugotrajne pa ih se treba češće mijenjati, a cijena im je srednje jeftina, između drvenih i plastičnih. Za razliku od drvenih, mogu se prati u perilici.
U konačnici, najjeftinije daske one su plastične, ali su i najnekvalitetnije. Nisu toliko loše za noževe kao staklene ili mramorne, ali u odnosu na drvene više će tupiti noževe. Ono što je problematično kod plastičnih daski jest sâm materijal. Naime, prilikom rezanja stvaraju se mikropukotine u kojima se mogu namnožiti bakterije, ali se zato mogu prati u perilici. Dodatni zdravstveni razlog zašto plastične daske nisu najbolji izbor jest što riskiramo unos mikroplastike budući da nožem zarezujemo samu plastiku. Jedna od prednosti im je to što dolaze u različitim bojama pa se pojedinci povedu za time.
Koliko će vaše kuhinjske daske biti dugotrajne, ovisi o tome kako ih održavate, koliko često ih koristite i kakvog su materijala. Ako se pravilno održavaju, bambusove i drvene daske mogu trajati godinama, a najdugotrajnije, gotovo vječne jesu staklene i mramorne. Silikonske mogu trajati dvije do tri godine, a plastične traju najkraće, između šest mjeseci i godine dana. Da bi vaše drvene i bambusove daske bile trajnije, premažite ih uljem otprilike jednom mjesečno. To će spriječiti pucanje, upijanje mirisa i isušivanje. Pri tome nemojte koristiti biljna ulja, već mineralno ulje ili pčelinji vosak. Dasku operite, osušite, nanesite ulje ili vosak te višak prebrišite. Plastične daske promijenite ako su izgrebane, a dodatni higijenski plus bit će ako ih potopite u mješavinu vode i octa u jednakom omjeru. Mramorne i staklene daske dovoljno je oprati u perilici ili uobičajenim deterdžentom. Silikonske daske možete ponekad dodatno oprati mješavinom vode i sode bikarbone.
Foto: Pexels, Canva
Zrinka Babić je magistra sociologije i nutricionistica. Svoje je novinarske vještine “brusila” kroz razne strukture novinarstva, od televizije, radija do portala, pa tako za Kreni Zdravo (Nova TV) piše članke o zdravoj prehrani, novinarka je u Informatičnom Centru Zaprešić, a prije toga je koordinirala i pisala za Adhara centar za nutricionizam i ayurvedu (Zagreb) te je obavljala dužnost zamjenice glavnog urednika na Televiziji Zapad, Zaprešić. U slobodno vrijeme, osim što se kontinuirano educira i stječe diplome, voli dizajn interijera, fitness i dobre knjige.