Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Zdrave navike poput umjerenosti u piću, održavanja vitkosti i vježbanja u trajanju od barem 30 minuta dnevno mogle bi vam, prema istraživanju, produljiti život za cijelo desetljeće. Znanstvenici su otkrili da ljudi koji žive zdravo mogu očekivati puno više godina kvalitetnog života od pušača, osoba koje često pretjeraju s alkoholom ili pretilih osoba.
Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu British Medical Journal obradilo je podatke više od 110.000 ljudi i posebno se usredotočilo na srčanožilne bolesti, rak i dijabetes tipa 2.
Znanstvenici su promatrali pet zdravih životnih navika i čimbenika (nepušenje, BMI između 18 i 25, umjerenu fizičku aktivnost od barem 30 minuta dnevno, umjereno konzumiranje alkohola i zdravu prehranu) kod ispitanika te ih onda usporedili s njihovim životnim vijekom da bi dobili podatak koliko godina života više su nakon pedesete godine imali oni koji su živjeli zdravo i umjereno.
Rezultati su pokazali da se kod žena koje su živjele prema navedenim parametrima prosječan životni vijek proteže za 34,4 godine odnosno skoro do 84 godine života i to bez dijabetesa, raka ili srčanih bolesti. To je punih 10,7 godina više nego kod žena koje su živjele nezdravo, odnosno nisu primjenjivale niti jednu od pet navedenih navika.
Kod muškaraca je ta razlika bila malo manja, odnosno iznosila je 7,6 godina u korist muškaraca sa zdravim životnim stilom. Najmanju šansu za zdravi život nakon pedesete godine imali su muškarci koji su pušili više od 15 cigareta dnevno te pretili muškarci i žene.
“Javne politike za poboljšanje kvalitete hrane i fizičkog okruženja koje bi dovele do usvajanja zdravih prehrambenih navika i zdravijeg životnog stila ključne su za produljenje životnog vijeka, pogotovo onog bez većih zdravstvenih tegoba i bolesti”, zaključak je znanstvenika.
Po objavljivanju ovog istraživanja, krenuli su pritisci na vladu u SAD-u za dodatne korake u promoviranju zdravog života među građanstvom. Neke od mjera koje se spominju su i zabrana reklamiranja nezdrave hrane prije 21 sat, subvencije za kupovinu zdrave hrane u dućanima i poticanje proizvodnje zdrave hrane među proizvođačima te ulaganje u razvoj infrastrukture koja bi omogućila više pješaka i biciklista, a manje automobila.