ZA SVE MAJKE! Otkrivamo vam što sve trebate znati o preranom porodu

byLjepotaizdravlje.hr | 7 veljače, 2017

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Beba može biti:

– prijevremeno rođena (manje od 37 tjedana trudnoće)
– rođena u punom terminu (37. do 42. tjedan trudnoće)
– rođena u kasnom terminu (rođena nakon 42. tjedna trudnoće)

Ako žena počinje rađati prije 37. tjedna trudnoće, to se zove prijevremeni porod.

Kasno prijevremeno rođene bebe su bebe koje se rode između 35. tjedna i 37. tjedna trudnoće. One uopće ne moraju izgledati kao prijevremeno rođene. Možda neće biti primljene u jedinicu za intenzivnu njegu, ali svejedno imaju povećan rizik od nastanka nekih problema u odnosu na bebe rođene u punom terminu.

Neka zdravstvena stanja majki mogu povećati rizik od prijevremenog poroda. To mogu biti dijabetes, srčane bolesti ili bolesti bubrega. Uzrok prijevremenog poroda se najčešće ne zna. Oko 15 posto prijevremeno rođene djece su multiple trudnoće (blizanci, trojke i slično).

Neki problemi s trudnoćom mogu povećati rizik od nastanka prijevremenog poroda:

– oslabljeni cerviks koji se počinje prerano širiti
– urođene mane maternice
– povijest prijevremenog poroda
– infekcije (kao što su infekcije urinarnog trakta i infekcije amnionske membrane)
– loša prehrana neposredno prije ili za vrijeme trudnoće
– preeklampsija – visoki krvni tlak i bjelančevine u mokraći koji se razvijaju nakon 20. tjedna trudnoće
– prijevremeno puknuće membrane (placenta previa)

Ostali faktori koji povećavaju rizik od prijevremenog poroda su:

– dob majke (majke koje su mlađe od 16 godina i starije od 35 godina)
– afroameričko podrijetlo
– nedostatak prenatalne skrbi
– nizak socioekonomski status
– konzumacija duhana, kokaina ili amfetamina

Nedonoščad može imati sljedeće poteškoće sa zdravljem:

– anemija
– krvarenje u mozgu ili oštećenja bijele tvari mozga
– infekcija ili neonatalna sepsa
– niska razina šećera u krvi (hipoglikemija)
– sindrom respiratornog distresa, višak zraka u tkivu pluća (emfizem) ili krvarenje u plućima (plućna hemoragija)
– dojenačka žutica
– problemi s disanjem zbog nezrelih pluća, upala pluća ili perzistentni arteriozni duktus
– teška crijevna upala (nekrotizirajući enterokolitis)

Nedonoščad će imati nižu porođajnu težinu nego bebe rođene u punom terminu. Uobičajeni simptomi preuranjenog rođenja su:

– nenormalno disanje (plitko disanje, nepravilne stanke u disanju tijekom spavanja)
dlačice na tijelu (lanugo)
– povećan klitoris (kod ženskih beba)
– manjak tjelesne masnoće
– manjak mišićne mase i manja razina aktivnosti nego kod beba rođenih u punom terminu
– problemi s hranjenjem zbog otežanog sisanja ili kontroliranja gutanja i disanja
– mali skrotum koji je gladak i nema grebena i nespušteni testisi (kod muških beba)
– mekana i fleksibilna hrskavica
– tanka, glatka, sjajna koža koja je često prozirna (mogu se vidjeti vene ispod kože)

Pretrage za nedonoščad mogu biti:

– analiza plinova u krvi za provjeru razine kisika u krvi
– krvni testovi za provjeru razine glukoze, kalcija i bilirubina
– snimanje prsa
– kardiorespiratorno praćenje (praćenje disanja i otkucaja srca)

Kada dođe do prijevremenog poroda i kada se ne može zaustaviti, stručni tim će pripremiti sve što je potrebno za porod visokog rizika. Majka može biti premještena u drugu bolničku jedinicu, najčešće u neonatalnu jedinicu intenzivnog liječenja.

Nakon rođenja, beba se po potrebi nalazi u inkubatoru u toplom krevetu koji kontrolira temperaturu zraka. Beba će biti priključena na uređaje koji će pratiti njezino disanje, otkucaje srca i razinu kisika u krvi.

U slučajevima kada bebini organi nisu u potpunosti razvijeni, beba će dobiti posebnu njegu koja može potrajati nekoliko tjedana ili mjeseci.

Bebe obično ne mogu koordinirati sisanje i gutanje prije 34. tjedna trudnoće. Nedonošče će možda imati umetnutu malu i mekanu cjevčicu koja će prolaziti kroz nos ili usta do želuca. U jako rano rođene nedonoščadi, hrana će se davati kroz vene dok beba ne bude dovoljno stabilna primiti hranu kroz želudac.

Ako dijete ima problema s disanjem:

– cijev može biti stavljen u dušnik a respirator će pomoći bebi da diše
– neke bebe, koje imaju blažih problema s disanjem, će biti spojene na CPAP uređaj koji otpušta pozitivan tlak zraka, a cjevčica će se nalaziti u nosu, umjesto u dušniku
– kisik mogu dati respirator, CPAP, nosne sonde ili maska za kisik

Bebe trebaju posebnu skrb dokle god ne budu u stanju disati bez dodatne potpore, jesti na usta, održavati tjelesnu temperaturu i dobivati na tjelesnoj težini. Vrlo mala djeca mogu imati i druge probleme koji otežavaju liječenje i zahtijevaju duži boravak u bolnici.

Prognoza

Prijevremeno rođenje je nekoć bilo glavi uzrok smrti beba. Poboljšanje medicinske tehnologije povećalo je stopu preživljavanja nedonoščadi. Najmanje 90 posto beba rođenih u 28. tjednu trudnoće preživi.

Prijevremeno rođenje može imati dugoročne posljedice. Nedonoščad može imati zdravstvene, razvojne i bihevioralne probleme. Neki od njih će biti prisutni samo u djetinjstvu, a neki će biti trajni. Što beba ima manju porođajnu težinu, to je veći rizik od nastanka komplikacija. Nemoguće je predvidjeti dugoročni ishod samo na temelju gestacijske dobi ili porođajne težine.

Moguće komplikacije

Moguće dugoročne komplikacije su:

– bronhopulmonalna dispazija (BPD)
– odgođen rast i razvoj
– mentalni ili fizički invaliditet ili kašnjenje u razvoju
– neonatalna retinopatija, gubitak vida ili sljepoća

Prevencija

– Budite u dobrom zdravstvenom stanju prije začeća.
– Pobrinite se da dobijete što je bolje moguću prenatalnu skrb tijekom trudnoće.
– Nastavite s prenatalnom skrbi dok se beba ne rodi.
– Što ranije počnete primati prenatalnu skrb, to je manji rizik od preranog rođenja.

Prijevremeni porod se ponekad može tretirati ili odgoditi pomoću lijekova koji blokiraju kontrakcije maternice. Međutim, u velikom broju slučajeva, odgađanje prijevremenog poroda ne završi uspješno.

Betametazon (steroidni lijek) koji se daje majkama kod prijevremenog poroda služi za smanjenje rizika od nastanka teških komplikacija.