Zabrinjavajući podaci: 15 % LGBTIQ+ populacije u Hrvatskoj pokušalo je počiniti samoubojstvo

Čak 75 % ispitanih osoba doživjelo je diskriminaciju, 65 % osoba boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, 25 % su žrtve fizičkih napada, a kod 13 % osoba nitko ne zna za njihovu seksualnu orijentaciju.

Podaci su to prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj koje je provela Udruga Dugine obitelji s istraživačicama psihologinjama Mirtom Blažev, Mateom Popov i Paolom Laginjom uz pomoć Klare Juranović i Leonarde Lončarić.

Prvo je to istraživanje ovakve vrste koje je obuhvatilo najveći broj LGBTIQ+ osoba na našim prostorima, provedeno na više od 1600 ispitanika i ispitanica.

“Ovi nam podaci jasno pokazuju da se neheteroseksualne osobe u našem društvu ne osjećaju sigurno, jednakopravno, uvaženo i zaštićeno. Ne treba nas onda ni čuditi da istraživanje ukazuje na različite poteškoće s mentalnim zdravljem u toj populaciji”, rekla je psihologinja i jedna od istraživačica, Matea Popov.

Strana istraživanja pokazuju da su LGBTIQ+ osobe dva do deset puta sklonije tijekom života imati poteškoće s mentalnim zdravljem, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnostima te su stope suicida u toj populaciji višestruko veće. Budući da u Hrvatskoj do sada još nije provedeno istraživanje o mentalnom zdravlju, niti o manjinskom stresu kojemu su LGBTIQ+ osobe izložene, ovim istraživanjem željele su, kako kaže, razumjeti ulogu doživljaja manjinskog stresa u psihološkoj dobrobiti neheteroseksualnih osoba, kao i utvrditi razinu mentalnog zdravlja i zadovoljstva životom unutar te populacije u Hrvatskoj.

Istraživanjem su dobiveni zabrinjavajući podaci, a vezani su prije svega uz vanjske čimbenike diskriminacije i nasilja.

Pročitajte: Povijesna odluka u Hrvatskoj: Istospolni parovi mogu pristupiti procjeni za posvojitelje

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dugine obitelji (@dugineobitelji)

Posebno zabrinjavajuć podatak, kako kažu istraživačice, jest da je više od 15 % ispitanih osoba pokušalo počiniti samoubojstvo barem jednom, dok je 73 % osoba imalo suicidalne misli.

Manjinski stres tako je povezan s većom količinom depresije, anksioznosti, stresa te lošijom emocionalnom, psihološkom i socijalnom dobrobiti, nižom kvalitetom života, a znatno utječe na sve aspekte mentalnog zdravlja LGBTIQ+ osoba.

“S obzirom na to da druga istraživanja pokazuju kako oko 10 % svjetske populacije čine LGBTIQ+ osobe, a taj podatak možemo preslikati i na hrvatsku populaciju, ovi podaci pokazuju da je to dio našeg društva koji je iznimno ranjiv u vidu mentalnog zdravlja te da bi stoga bilo potrebno omogućiti veće kapacitete za brigu o mentalnom zdravlju upravo toj ranjivoj populaciji”, kaže Popov.

Plan i želja istraživačkog tima je da ovi podaci posluže svima koji se na bilo koji način bave LGBTIQ+ osobama i istraživanjima vezanima uz tu tematiku. Na ovom, prvom predstavljanju u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića prikazani su preliminarni podaci, a istraživački tim planira u narednom razdoblju objaviti detaljnije podatke iz istraživanja i znanstvene radove.

S obzirom na to da je istraživanje ispitivalo utjecaj seksualne orijentacije na mentalno zdravlje i manjinski stres, jedan od planova istraživačkog tima jest u idućim istraživanjima ispitati i utjecaj rodnog identiteta na mentalno zdravlje te manjinski stres.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dugine obitelji (@dugineobitelji)

Foto: Instagram, Pexels