Zašto bebe dišu pravilno, a odrasle žene pogrešno?

„Posebnim tehnikama disanja možete olakšati rad srca, poboljšati probavu, mijenjati kemijski sastav krvi i utjecati na rad mozga“ tvrdi nizozemski pulmolog Willhelm Snijders, inače kvalificirani učitelj joge, pa dodaje: „A možete izazvati i pad u nesvijest ako vam se baš eksperimentira“

Bebe znaju disati, ali…

Znanost kaže da se čovjek rađa s urođenom tehnikom pravilnoga disanja, pa bebe ne moramo učiti da trebaju disati mirno, polako i kroz nos. S vremenom, međutim, najviše pod utjecajem stresa, naša stečena sposobnost pravilnoga disanja mijenja se i sve češće dišemo primjereno stresnim situacijama: brzo, nervozno i kroz usta. Kad takvo disanje postane stalna navika, njegovo negativno djelovanje na zdravlje postaje sve izraženije.

Najveća pogreška (ne računajući naravno udisaj široko otvorenih usta!?) jest uvjerenje da kod udisaja treba prsni koš napuhnuti do krajnjih granica, onom klasičnom pozom starlete bujnih grudi. Ne! Pravilan udisaj postiže se umjerenim podizanjem trbuha, a tek poslije prsnog koša, jer time udišemo najveću količinu zraka i šaljemo je u donje dijelove pluća čije su alveolarne kapilare uvijek bogatije krvlju od oni u gornjim dijelovima.

Vlatko Mišković
Medical Yoga Centar
Photo: Zvonimir Ferina