Zašto biste klice trebali uvrstiti u prehranu i kako ih možete uzgojiti sami

Iako ih sada možete kupiti i posvuda u velikim supermarketima, klice su genijalan dodatak jelima koji možete sami uzgojiti.

Još više nas veseli njihov nutritivni sastav, zbog čega bismo ih svi trebali uvrstiti u prehranu. Određene vrste klica imaju određena ljekovita svojstva. Alfalfa klice preporučuju se djeci i odraslima. Sprječavaju nastanak osteoporoze, karcinoma i srčanih bolesti. Klice mung dala (mungo graha) čiste organizam od toksina i jačaju funkciju jetre. Klice badema povećavaju vitalnost organizma i vrlo su ukusne. Klice brokule su prave mineralno-vitaminske bombe. Sprječavaju nastanak nekolikih vrsta karcinoma. Klice graška pomažu stabilizirati razinu glukoze u krvi, dok klice leće jačaju srce i imunološki sustav. Klice pšenice potiču rad metabolizma i uklanjaju stres. Mogu ih jesti i djeca. Klice kvinoje, zobi i raži jačaju otpornost organizma, dok klice rotkvice imaju protuupalno djelovanje. Klice slanutka jačaju rad gušterače, želuca i srca. Iako se mogu jesti i same, kao i na salatu, mi ih češće koristimo u receptima kao dodatak na kraju.

No, kako se ne biste morali upuštati u potragu za klicama po raznim trgovinama, možete doskočiti tom problemu vlastitim uzgojem.

Za uzgoj klica potrebne su vam sjemenke za klijanje organskog podrijetla: orašastog voća, mahunarki ili žitarica (mungo grah, slanutak, sjeme lucerne, djeteline, brokule itd.). Pobrinite se da sjeme potiče od provjerenog renomiranog dobavljača te da ima sve potrebne deklaracije.

Pribor potreban za uzgoj klica:
– oveće staklene tegle širokog otvora,
– poklopci za tegle s rupicama (kupite ih u trgovinama sa zdravom hranom ili sami napravite) ili možete koristiti gazu učvršćenu gumicama kao djelotvornu zamjenu.

Postupak:
Dobro operite ruke te se pridržavajte uputa istaknutih na omotu sjemena. Istresite sadržaj pakiranja na čistu podlogu te proberite i uklonite sjemenke koje su oštećene ili imaju drukčiju boju od ostalih, kamenje, grančice i ostale nečistoće.

Stavite malenu žlicu sjemena jedne vrste (ne miješano) ili jednu trećinu kavene šalice u staklenku. Tijekom procesa namakanja i klijanja, opseg sjemena će višestruko porasti. Prelijte sjeme šalicom čiste vode. Ako koristite sjeme graška, oraha ili žitarica, ulijte u staklenku tri puta više vode od količine sjemena (npr., na trećinu šalice sjemena ide puna šalica vode).

Kako biste povećali sadržaj minerala u klicama, stavite komad morske trave ili alge u vodu u kojoj se sjemenke namaču. Sjeme se mora namakati od šest do 12 sati, stoga je najbolje staviti ga u vodu prije nego odete na spavanje. Već ujutro bit će spremno za klijanje! Kad je sjeme dovoljno odstajalo u vodi, zatvorite teglu poklopcem s rupicama ili gazom učvršćenu s gumicom te ocijedite vodu.
Sjeme, zatim, temeljito isperite čistom vodom te ponovo procijedite. Teglu sa sjemenkama okrenite naopačke te malo nakrivite kako bi višak vode mogao istjecati. Ostavite je tako da odstoji na čistom, hladom mjestu u kuhinji. Klice isperite više puta dnevno te potom dobro iscijedite.

Kad sjemenke dovoljno proklijaju, (svaka vrsta sjemena ima različito vrijeme klijanja, npr. mungo grahu i slanutku potrebno je oko tjedan dana da proklija), stavite ih u veliku zdjelu punu hladne vode te ih miješajte dok prazna i suha opna, sjemena lupina, ne otpadne. Bilo bi dobro da odstranite što više lupina jer ćete tako spriječiti truljenje klica te produžiti njihov vijek trajanja. Klice, potom, dobro ocijedite te prekrivene pohranite u hladnjak na tjedan do deset dana, ovisno o vrsti.

Foto: Unsplash