
Zaboravite na telefonske pozive liječniku jer nova aplikacija transformira brigu o zdravlju
Digitalizacija je poboljšala razne aspekte svakodnevnog života, no zdravstveni sustav tek ulazi u tu transformaciju.U Poliklinici Aviva, članic...
Jeste li ikad pokušali u potpunosti izbaciti šećer, alkohol, kofein odnosno kavu, smanjiti sol ili ugljikohidrate? Ako ste često konzumirali, primjerice, šećer, i to u nešto većim količinama, vjerojatno je reakcija vašeg tijela bila u najmanju ruku čudna. Umjesto da se osjećate energičnije i poletnije, zadesila vas je glavobolja.
Upravo se ovaj simptom može pojaviti kod drastičnog smanjenja ili izbacivanja svega što smo naveli. Možda se pitate zašto se to događa i je li to reakcija tijela koje se čisti od takvih tvari. Zapravo, glavobolja se javlja zbog kemijskih, fizioloških, čak i psiholoških reakcija u tijelu uslijed izbacivanja šećera, alkohola, kofeina. Drugim riječima, dolazi do metaboličkih promjena, ravnoteže tekućine i elektrolita, ali i do promjene kemije u mozgu.
Prije nego što pojasnimo zašto izbacivanje šećera izaziva glavobolju, važno je znati da se to odnosi na dodani šećer, a ne na prirodno prisutan šećer, primjerice, u voću. Dodani šećer onaj je koji je dodan u procesu proizvodnje takve hrane, kao što su slatkiši, slatki pekarski proizvodi, kolači, sladoled, gazirana i druga slatka pića, keksi i tome slično. Naravno, odnosi se i na šećer koji sami dodajemo u pića ili jela. Naime, šećer uzrokuje, pogotovo iz nabrojanih visokoprerađenih namirnica, nagli skok razine glukoze u krvi. Izbacivanje šećera na koji je tijelo naviklo, pogotovo ako svaki dan grickate nešto slatko, uzrokuje hipoglikemiju. To znači da je došlo do pada razine glukoze u krvi izazivajući glavobolju, vrtoglavicu i umor. Mozak je bio naviknut na taj stalni brzi dotok energije. Samim time javit će se žudnja za šećerom i razdražljivost, čime nam mozak želi poručiti da mu je hitno potreban novi dopaminski boost.
Ovakvi simptomi mogu se javiti kod osoba koje svakodnevno konzumiraju oko 50 pa do 100 grama dodanog šećera. Na primjer, već 100 grama obične mliječne čokolade sadrži oko 55 grama šećera. Opća nutricionistička preporuka za odrasle zdrave osobe jest oko 30 grama dodanog šećera dnevno. Čokoladica težine 15 grama u sebi sadrži oko 8 grama šećera. Ako uistinu primjećujete da unosite previše dodanog šećera, a ne želite popratne simptome, postupno smanjujte dodani šećer za oko 10 do 20 posto, a paralelno se prebacite na voće, veći unos proteina i nezasićene masti.
U slučaju alkohola, glavobolja se može javiti i kod naglog izbacivanja kod redovite konzumacije, ali i kod prekomjernog unosa. Kad osoba redovito konzumira alkohol, mozak se postupno navikava na njega, a naglo izbacivanje utječe na neurotransmitere poput dopamina i serotonina, uzrokujući poremećaj ravnoteže. Ovaj simptom javlja se kod osoba koje svaki dan konzumiraju otprilike dva do tri pića dnevno. Za izbjegavanje simptoma postupno smanjujte alkohol, a paralelno povećajte unos vode. Alkohol svakako treba smanjiti, a ovakav plan smanjenja unosa alkohola olakšat će apstinencijsku krizu.
Izbacivanje kofeina i popratna glavobolja javit će se praktički kod svakog tko je redovni konzument kave, a to znači da već pijete barem jednu do dvije šalice kave dnevno, što odgovara unosu kofeina od 100 do 200 miligrama. Kofein, naime, sužava krvne moždane žile pa se događa obrnuta situacija kod izbacivanja kofeina uzrokujući vaskularnu glavobolju. Uz glavobolju, umor, pad koncentracije i razdražljivost dolaze najčešće u paketu.
Kao i u prethodna dva slučajeva, postupno smanjivanje kofeina spriječit će ove iritantne simptome. Kako biste ojačali zdrave navike, umjesto jedne navike koju izbacujete, uvedite drugu zdraviju naviku. Ako ste smanjili kofein za jednu šalicu kave dnevno, u to vrijeme dodajte biljni čaj ili napitke poput onog na bazi cikorije.
Sol je važna za zdravlje, pridonosi održavanju ravnoteže elektrolita, donosi važne minerale, poput joda, čiji je nedostatak u prošlosti izazivao gušu. Osim toga, sol je uključena u regulaciju tlaka pa ako smo unosili puno soli kroz dan, njezino naglo izbacivanje može sniziti krvni tlak i poremetiti ravnotežu elektrolita uzrokujući glavobolju, slabost i vrtoglavicu. Ove simptome uzrokovat će visok unos soli, oko 10-15 grama dnevno, dok je nutricionistička preporuka za unos soli do pet grama dnevno. Postupno smanjujte unos soli, posebice iz visokoprocesuirane hrane kao što su čipsevi, grickalice, brza hrana. Imajte na umu da neka hrana prirodno sadrži udio soli, stoga je važno ponovno se naviknuti na blage okuse.
Ne treba posebno naglašavati kako ugljikohidrati ne debljaju iako su i dalje na meti pobornika niskougljikohidratnih dijeta poput paleo ili keto dijete. Ugljikohidrati su najvažniji izvor energije za mozak iako nisu esencijalni kao masti i proteini. To znači da možemo preživjeti bez ugljikohidrata, ali naš organizam, posebno mozak koji je najveći potrošač energije, najviše voli energiju dobivenu iz ugljikohidrata. Naglo izbacivanje ugljikohidrata izaziva hipoglikemiju, takozvanu keto gripu, a popratni simptomi su još razdražljivost i umor. Naime, to se javlja i zbog toga što se organizam prebacuje na drugi proces dobivanja energije iz masti.
Isto tako, naglo izbacivanje ugljikohidrata uzrokuje poremećaj raspoređenosti tekućine u organizmu budući da doprinose zadržavanju vode u tijelu. Unos ugljikohidrata, ponajprije složenih iz mahunarki, cjelovitih žitarica, voća i povrća poželjan je, a svakako treba smanjiti unos rafiniranih ugljikohidrata poput slatkiša i pekarskih proizvoda. Ako smatrate da pretjerujete s unosom ugljikohidrata, postupno smanjujte porcije. Osim toga, fokusirajte se na smanjenje prerađenih namirnica.
Foto: Pexels
Zrinka Babić je magistra sociologije i nutricionistica. Svoje je novinarske vještine “brusila” kroz razne strukture novinarstva, od televizije, radija do portala, pa tako za Kreni Zdravo (Nova TV) piše članke o zdravoj prehrani, novinarka je u Informatičnom Centru Zaprešić, a prije toga je koordinirala i pisala za Adhara centar za nutricionizam i ayurvedu (Zagreb) te je obavljala dužnost zamjenice glavnog urednika na Televiziji Zapad, Zaprešić. U slobodno vrijeme, osim što se kontinuirano educira i stječe diplome, voli dizajn interijera, fitness i dobre knjige.