Zašto su dobre bakterije važne za probavu?

Da bi virus napao stanicu, mora se na nju vezati pomoću njezinih antigena, a kako nesekretori nemaju te antigene, virus ih ne može napasti…

Crvena krvna zrnca i druge stanice, uključujući i one u tzv. sekretornim tkivima na zidovima usne šupljine, crijeva i želuca, na površini imaju različite glikoproteine (antigene).

Kod nekih ljudi dolazi do mutacije antigena, što znači da imaju status nesekretora (genotip A/A) i da su izuzetno otporni na izazivače želudačne viroze (mučnina, povraćanje, dijareja, bol, malaksalost, glavobolja, kašalj i granična temperatura).

Naime, da bi virus napao stanicu, mora se na nju vezati pomoću njezinih antigena, a kako nesekretori nemaju te antigene, virus ih ne može napasti. S druge strane, antigeni u crijevima hrana su dobrim bakterijama ili probioticima, koji su važni za probavu i zaštitu tijela od patogenih, loših bakterija.

Kako ljudi sa statusom sekretora stalno izlučuju šećer u sustav za probavu, dobre bakterije imaju neprestan izvor hrane, a čovjek višestruku korist. Za razliku od njih, nesekretori ne oslobađaju šećer, pa nema hrane za dobre bakterije i njihova količina se smanjuje. Uslijed njihovog nedostatka ljudi su podložniji problemima s probavom, debljini i zarazom od štetnih bakterija iz okoline.

Zato se savjetuje unos dobrih bakterija (probiotika) putem hrane. Kako je kod nesekretora umanjena aktivnost enzima koji pomaže probavu masnoća, to je razlog da izbjegavaju masnu hranu. Najnovija istraživanja pokazuju da 20 posto ljudi pripada nesekretorima, što znači da svaka peta osoba treba obratiti pažnju na više faktora da bi joj dijeta bila uspješna.

Izvor: Life Content
Foto: Guliver/Thinkstock