Je li biohacking fitness health trend koji trebate prigrliti?
Ako ste na prvu zastali i zapitali se što uopće pojam biohacking znači, tu smo da odgovorimo. Iako smo o njemu već pisali u našem tiskanom izdanju,...
Mnogi će se složiti kako sol daje hrani bolji okus, no kad govorimo o zdravlju, više je negativnih nego pozitivnih učinaka te namirnice. Našem organizmu treba soli i ne možemo je eliminirati iz prehrane, no trebalo bi pripaziti na njezin unos kako ne bismo pretjerali.
“Kod soli je zapravo opasna količina natrija. Sol je natrijev klorid sa 40 posto natrija i 60 posto klorida i prema WHO trebali bismo unositi najviše 5 grama soli na dan. Prosjek u Hrvatskoj je 11 i 12 grama soli na dan, što je dvostruko više od preporuke. Višak tog natrija iz organizma odlazi kroz bubrege, ali velika količina ga opterećuje, a time se opterećenje prelijeva na mozak i kardiovaskularni sustav te prouzročuje hipertenziju (visoki tlak). Višak natrija uzrokuje i nakupljanje tekućine u tijelu što posebno opterećuje jetru”, objasnila je mag. nutricionizma Vedrana Dučkić.
Mnogi ljudi na nalazima imaju dijagnozu “masne jetre” koja nastaje zbog prevelikog unosa soli, a rezultira propadanjem stanica jetre. Dučkić dodaje kako su zdravstvene preporuke za unos natrija najviše do dva grama na dan, no natrij često uzimamo u puno višim vrijednostima zbog skrivenih soli u različitim proizvodima.
“Velike količine natrija sadrže konzervirana hrana, mesne prerađevine poput salama, pašteta, grickalice poput čipsa, slanih kikirikija, gotovih juha i gotovih mesnih umaka, preljeva, majoneza. Zato je bitno čitati deklaracije i pratiti da na 100 grama proizvoda nemamo više od 0,3 do 1, 5 grama soli, odnosno da količina natrija nije veća od 0,1 do 0,6 grama na 100 grama proizvoda. Snalaženje će olakšati činjenica da takvi proizvodi često imaju natpis: Manje soli”, pojašnjava.
Dodaje kako i sami možemo smanjiti unos soli kod kuće tako da ne dosoljavamo jela kod pripreme, već da koristimo više biljnih začina za poboljšanje arome. Tako će kod pripreme ribe, tjestenine ili salata sol zamijeniti više peršina i češnjaka. Kod janjetine, ribe i umaka odličan je izbor bosiljak, dok će kim dati posebnu aromu varivima. Mnogi će nutricionisti savjetovati i korištenje cimeta u jelima koji, osim što daje posebnu aromu, snižava kolesterol i regulira razinu šećera u krvi.
Za jelo bi bilo poželjno birati namirnice bogate kalijem i kalcijem. To su svježe voće i povrće, osobito zeleno lisnato povrće, banane, rajčica. Isto tako kod izbora mliječnih proizvoda treba birati one s manjim udjelom soli i masnoća kao što su jogurti ili svježi sirevi. Tvrdi sirevi su jako bogati solju, pa ih treba što je moguće više izbjegavati kao i sve mesne prerađevine poput salama, pašteta i slično.
Photo by Lorena Martínez from Pexels