Zašto nas čišćenje toliko smiruje kad smo pod stresom?

Sada, kad velik dio stanovništva radi od kuće u izolaciji kako bi se smanjio porast zaraze virusom COVID-19, moguće je da ste primijetili kako češće čistite svoj dom – i to ne samo zato što je to nužan aspekt održavanja zdravlja i higijene u ovom trenutku.

“Ljudi se osjećaju nemoćnima zbog pandemije koronavirusa”, tvrdi Maggie Vaughan, psihoterapeutkinja iz New Yorka i dodaje da, kad su stvari izvan naše kontrole, prelazimo na rituale poput čišćenja kako bismo se umirili. Što čini čišćenje tako učinkovitim sredstvom za uklanjanje stresa u ovakvim teškim vremenima, doznajte u nastavku teksta.

Čišćenje nam pruža osjećaj kontrole nad našim okruženje

Anksioznost započinje kad osjetite prijetnju – u ovom slučaju zarazna bolest koja se brzo širi svijetom. No, da anksioznost postane problem, morate to shvatiti kao prijetnju i osjećati se nesigurno u vezi s vašom sposobnošću da se učinkovito nosite s tim.

“Ljudi žude za strukturom i upoznatosti, posebno u vrijeme nesigurnosti”, rekao je Jaime Zuckerman, licencirani klinički psiholog sa sjedištem u Philadelphiji. Kad tražimo načine za smanjenje osjećaja bespomoćnosti, čišćenje je jedan od načina na koji to možemo postići. Ako ste netko tko već koristi čišćenje kao sredstvo za ublažavanje stresa, prijetnja virusa COVID-19 vjerojatno će pojačati potrebu za uklanjanjem tog osjećaja.

“Imamo tendenciju pridržavati se svojih poznatih obrazaca, posebno u razdobljima pojačanog stresa”, tvrdi Zuckerman i dodaje da je to velikim dijelom zato što mozak koristi mentalne prečace kako bi sačuvao svoju moć tijekom ovakvih vremena. Lakše je osloniti se na već postojeće obrasce ponašanja nego koristiti dodatnu kognitivnu funkciju potrebnu za pauziranje i donošenje odluke da se nauči novo ponašanje. Čišćenje nam pomaže da filtriramo sliku koja je neizvjesna, pružajući nam nešto nad čim imamo moć.

Čišćenje nudi umirujući učinak i dozu endorfina

Čišćenje je oblik ritualnog ili ponavljajućeg ponašanja koje se ponavlja i predvidivo je (ribanje ili ponavljanje pokreta). Ljudi vole predvidjeti stvari i znati unaprijed što dolazi. Iz perspektive preživljavanja, predvidivost nam omogućava planiranje i bolju zaštitu od potencijalnih prijetnji. U vrijeme kaosa (poput pandemije) naša sklonost čišćenju često se povećava. U ovom ćete stanju manje pažnje poklanjati svojim mislima i strahovima.

Osim toga, kada dovoljno brzo čistite ili usisavate, čišćenje može djelovati kao mini trening i donijeti iste neurokemijske koristi kao i vježbanje. Osim što smanjuje hormone stresa, vježbanje potiče i proizvodnju endorfina koji su prirodno sredstvo za poboljšanje raspoloženja i sredstvo za ublažavanje boli.

Osjećaji postignuća nakon čišćenja mogu se reflektirati i na druga područja vašeg života

Kad se riješite izazovnog čišćenja (primjerice pospremanja ormara), vjerojatnije je da ćete se također osjećati sposobnim i za borbu u drugim područjima vašeg života koji su izvan vaše kontrole.

“Ovo je općenito načelo koje djeluje bez obzira na mehanizam rješavanja problema”, rekao je Forrest Talley, klinički psiholog sa sjedištem u Kaliforniji. Veće samopouzdanje potiče ljude da se lakše nose s drugim izazovima u životu koji su se u prošlosti možda činili previše daleko. Naravno, pomaže ako namjeravate primijeniti osjećaj dostignuća koji dolazi od čišćenja. To zahtijeva da razmislite o tome kako ste uspjeli preuzeti kontrolu nad anksioznom situacijom, poduzeti razumne korake za rješavanje problema i uspjeti pronaći učinkovito rješenje.

Pitanje koje si trebate sljedeće postaviti je: ‘Kako mogu koristiti isti takav način razmišljanja ili takve skupove vještina (logično rješavanje problema, planiranje, poduzimanje akcija) u drugim područjima svog života?’, dodao je Talley.

Ako pretjerate s čišćenjem, moguće je da ćete biti još više pod stresom

Ako čistite kako biste izbjegli unutarnju nelagodu, poput brige ili tuge, te će osjećaje privremeno ublažiti vaši rituali čišćenja.

“Međutim, čim prestanete sa čišćenjem ili počnete obrađivati već očišćeni prostor, tjeskoba će se vratiti”, rekao je Zuckerman. To je zato što ste upravo naučili da se ne možete nositi s tim osjećajima, da su previše zastrašujući i neugodni, pa da biste se osjećali bolje ih trebate izbjegavati. Činjenica da je čišćenje ranije olakšalo te osjećaje primorat će vas da koristite ovaj princip rada sljedeći put kada se loši osjećaji počnu pojavljivati.

“Zdravo je koristiti čišćenje da očistite svoj um, steknete perspektivu i odmorite se od brige”, rekao je Talley. Ali to se ne bi smjelo koristiti za prikrivanje problema. Ako čistite prije svega kad ste zabrinuti zbog problema s kojima se suočavate i rijetko poduzimate korake kako biste ih riješili, to znači da čišćenje koristite za izbjegavanje, a ne kao trenutni način olakšanja tjeskobe.

Kako čišćenje koristiti za uklanjanje stresa i da se bolje se nosite sa svojim osjećajima?

Kako biste bili sigurni da vas vaše navike čišćenja i dalje samo oslobađaju stresa, stručnjaci preporučuju iskrenost prema sebi i postavljanje granica kada stvari krenu po zlu. Za početak, pokušajte izdvojiti određeno vrijeme samo za čišćenje.

“Jutarnje čišćenje ostavlja dojam novog početka, ulijeva vam nadu i daje osjećaj blagostanja”, rekao je Vaughan. Čišćenjem vašeg okoliša se um umiruje, a tako ćete se i slobodnije usredotočiti se na druge zadatke. Nadalje, obavezno ograničite količinu vremena koje posvećujete čišćenju i kad jednom potrošite to vrijeme, krenite dalje s ostatkom dana.

“Koristi čišćenja za mentalno zdravlje mogu se preokrenuti ako vas čišćenje sprječava da se bavite nekim važnijim stvarima”, rekao je Vaughan. Ako vam se učini da lutate mislima, postavite si odbrojavanje vremena kako bi poboljšali fokus i efikasnost. Također je važno osvijestiti se ako primijetite da čišćenje upotrebljavate kao sredstvo za izbjegavanje onoga što stvarno trebate učiniti, poput odrađivanja projekta za koji imate rok.

“Postoji jednostavan način da procijenite razinu anksioznosti tijekom čišćenja”, predložio je Vaughan. Ako se ona nije smanjila otkad ste započeli s čišćenjem, možda ćete trebati ograničiti vrijeme čišćenja, a zatim krenuti na važniji posao. Ideja je naučiti kako se nositi s neprijatnim osjećajima, umjesto da čistite kako biste ih izbjegli.

“Primijetite osjećaje, ali ih nemojte uključiti ​​ili ih pokušavati ne imati. Proći će”, objašnjava Zuckerman.Također, tijekom čišćenja se koristite tehnikama poput fokusiranja na disanje, dodirivanjem nečega u sobi i fokusiranjem na teksturu tog predmeta.

“Razumljivo, COVID-19 je pokrenuo ponašanje koje sliči obliku opsesivno-kompulzivnog poremećaja kod svih od nas”, tvrdi Vaughan. Za većinu nas ovo novo ponašanje ukazuje na pojačanu anksioznost koja je uzrokovana nesigurnošću i prijetnjom da se stvarno ne razbolimo. Ako vaši strahovi i tjeskoba traju danima ili ne prestaju nakon nekoliko njih, Vaughan preporučuje da potražite emocionalnu podršku od stručnjaka za mentalno zdravlje jer pretjerana potreba za čišćenjem može ukazivati ​​na anksiozni poremećaj.

“Terapija će vam pomoći da odredite koja su ponašanja zdrava, a koja treba izbjegavati”, objašnjava Zuckerman. Jednom kada steknete svijest o svom ponašanja, počet ćete mijenjati nezdrave obrasce, kako piše HuffPost.

Foto: Unsplash

IZVOR: 24SATA.HR