Želite nakratko pobjeći iz stvarnosti? Ova virtualna izložba pozvat će vas da uronite negdje između mitologije, povijesti i sadašnjosti

Zarobljeni okovima hektične svakodnevice, s mislima koje neobuzdano vrludaju labirintima analiza i planova, lako zaboravljamo na sadašnjost, ali i na sve one davne svjetove od kojih su satkane naše sudbine. Te davne, nekoć ispričane priče, žive kroz nas i danas i živjet će sve dok ih ne prepustimo zaboravu, dok ih osjećamo i dok im dopuštamo da, pričajući o njima, kroje neke nove stvarnosti. Upravo tamo, negdje na pola puta između mitologije i povijesti, gdje svaka travka, kamen i rijeka šapuću o životima onih koji su tu bili davno prije nas, iznova se rodila – Perunika. U želji da odaju počast duhovima svojih predaka i ožive njihove životne borbe i njihova stremljenja, na kršnom tlu nekadašnje Poljičke Republike, autori Zrinka Barbarić i Jure Perišić zaronili su u prošlost i kreirali priču “Stvaranje Perunike” (“Creation of Perunika”). Utjelovljujući požrtvovnu Poljičanku, seljanku, majku i hraniteljicu, Kneginju ratnicu te mitološka bića iz poljičkih poganskih vjerovanja, boga Peruna i boga Velesa, Barbarić se, gotovo ritualno, vraća svojim korijenima pričajući priče o bogatom nasljeđu Poljičke Republike. No, autori se u kreiranju fotografija ne drže povijesnog scenarija posve strogo, već u njih upliću i svoje interpretacije, poštujući prošlost, ali ne zanemarujući ono suvremeno. Snimane na autentičnim lokacijama povijesnih događanja (ili pak onih mitoloških), četiri serije fotografija nazvane po imenima likova, Perun/ika, Veles, Poljičanka i Kneginja, sazdane su u jednu priču “Stvaranje Perunike” čija je izložba pronašla svoju virtualnu adresu creationofperunika.com, a koju će svi zainteresirani imati prilike pogledati od 1. listopada.

Osim samoj priči ispričanoj kroz niz fotografija, Perišić i Barbarić i samom su procesu stvaranja pristupili ritualno, poštujući simbole starih vjerovanja i tekovine povijesti, snimajući od izlaska do zalaska sunca. Niti jedan detalj nije slučajan. Čak je i sam dan početka izložbe 1. listopada dan punog Mjeseca, koji je svojom svjetlošću obasjavao polja i kojeg su posebno štovali u Poljičkoj Republici dajući mu snažno spiritualno značenje i otvarajući njime vrata u neke nove početke.

“Negdje na pola između mita i povijesti, tradicije i suvremenog, ispričanog i nikada izrečenog, od izlaska do zalaska sunca kreirana je neka nova stvarnost. Negdje na pola između poštivanja pravila i kršenja istih. Satkana od brzaca neumorne rijeke, stabilnosti pouzdane stijene i mirnoće mora dok pozdravlja blijedi mjesec jedva vidljiv na još danjem nebu. Ispred kulisa zlatne planine, crnog pijeska i milijun nijansi zelene, ispričana je neka nova priča, ona u kojoj je kreirana Perunika”. (Zrinka Barbarić)

Zrinka Barbarić diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a iza nje nekoliko je samostalnih i skupnih izloži. Danas živi i stvara u rodnoj Žrnovnici pored Splita gdje ima atelje, a njezini radovi većinom su fokusirani na prirodu kroz koju promišlja o temama nasljeđa, suradnji s okolišem i ulozi čovjeka u ciklusu života. Naizgled mračne i teške teme prikazuje nježno i dostojanstveno, ne oduzimajući im težinu. Među istaknutijima svakako je instalacija “Majka” prikazana u splitskoj Galeriji umjetnina, izložba “Metamorfoze” u Laubi, ali i projekt “Prah si i u prah ćeš se pretvoriti” tijekom kojeg je zapalila sve svoje postojeće radove kako bi (sebe i svoju umjetnost) počela graditi ispočetka.

Jure Perišić je fotograf s pregršt radova objavljenih u domaćim i inozemnim medijima te nekoliko skupnih i samostalnih izložbi. Tijekom godina rada, Perišić je razvio prepoznatljiv estetski potpis koji, pomalo mračan i uvijek eksperimentalan, stoji na granici subverzivnog provocirajući ustaljena pravila i pomičući granice. Kao jedan od istaknutijih momenata u karijeri ističe suradnju sa Silvijem Ivkićem na modnom brendu Coded Edge te eksperimentalni modni performans “Second Skin Project” koji je nastao u suradnji s glumicom Senkom Bulić i multimedijalnom umjetnicom Martinom Miholić.