Zašto se žensko zdravlje dugo zanemarivalo i kako FemTech predvodi promjene na ovom polju

Nakon što su desetljeća isključivanja žena iz medicinskih istraživanja dovela do značajnog utjecaja na zdravlje i dobrobit 50 % svjetske populacije, budućnost napokon izgleda svjetlije. Zahvaljujući pritiscima feminističkih udruga, ženama koje sve otvorenije govore o raznim stanjima s kojima se bore, ali i privatnim femtech kompanijama koje predstavljaju pravu revoluciju u razumijevanju simptoma i detektiranju bolesti, ostvaren je osjetan doprinos boljem tretmanu ženskih zdravstvenih stanja. Istražili smo kako je došlo do ove promjene, zašto su žene uopće bile tako slabo zastupljene u kliničkim ispitivanjima i što bi nam sve mogla donijeti budućnost kad je riječ o inovacijama na području ženskog zdravlja.

Žene su tijekom povijesti bile zanemarivane na više razina, a jedna od najpogubnijih ona je zdravstvena. Slaba uključenost žena u klinička istraživanja rezultirala je lošijim tretmanom mnogih zdravstvenih stanja specifičnih za žene. Probleme je sa sobom donio i patrijarhat pa su tako mnoga bolna stanja ostala neistražena, a od žena se očekivalo da šute i trpe.

Tijekom većeg dijela 20. stoljeća muškarci su bili glavni subjekti u medicinskim istraživanjima, dok su žene često bile isključivane. Ta je praksa imala nesagledive posljedice po žensko zdravlje. Situacija je danas ipak nešto bolja, ali je još uvijek daleko od idealne. Čak i u bogatim zemljama, istraživanja vezana za zdravlje žena nedovoljno su financirana. Iako žene čine 50 % svjetske populacije, samo 1 % troškova istraživanja u zdravstvu odlazi na specifična zdravstvena stanja koja većinom pogađaju žene. Ovaj duboki rodni jaz ima značajan utjecaj na zdravlje i dobrobit žena.

Slaba zastupljenost žena u medicinskim istraživanjima

Razlozi za ovakvu praksu prije svega leže u strahu od potencijalnih rizika za žensko reproduktivno zdravlje, ali i u pogrešnom uvjerenju da se rezultati dobiveni na muškarcima mogu primijeniti na žene. No ženska su tijela specifična, gdje fiziološke i hormonalne karakteristike utječu na metabolizam lijekova. Stoga žene na isti lijek mogu potpuno drukčije reagirati od muškaraca. Tako su se mnogi razvijeni lijekovi pokazali neučinkovitima za žene, a neki su čak i štetni.

Žene su već bile slabo zastupljene u medicinskim istraživanjima prije 1970-ih, ali je napredak u istraživanju lijekova i medicinskih uređaja kod žena dodatno usporen 1977., kad je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) pokrenula politiku isključivanja žena reproduktivnog potencijala iz faze 1. i 2 kliničkih ispitivanja osim ako nisu imale stanje opasno po život. To je bila reakcija na tragediju u prethodnom desetljeću kad je otkriveno da lijek pod nazivom talidomid, koji su tisuće trudnih europskih i australskih žena uzimale za jutarnje mučnine, uzrokuje teške urođene mane – a ponekad i smrt – kod njihovih beba. Politika FDA-e da se žene reproduktivnog potencijala isključe iz većine kliničkih ispitivanja tumačila se široko, isključujući gotovo sve žene u predmenopauzi, uključujući i one koje su bile na kontracepciji, koje su imale sterilne partnere ili su se suzdržavale od spolnih odnosa.

Zanemarivanje proučavanja lijekova na širokom uzorku žena doprinio je dvostruko većoj stopi štetnih učinaka lijekova kod žena negoli kod muškaraca. Jedna studija iz 2013. pokazala je da je kod žena s metalnim nadomjescima kuka 29 % veća vjerojatnost za to da će doživjeti kvar implantata nego kod muškaraca, vjerojatno zbog anatomskih razlika i neodgovarajućeg testiranja kod žena. Također, usprkos tome što su bolesti srca vodeći uzrok smrti i za muškarce i za žene, medicinska struka prepoznala je da žene imaju drukčije simptome bolesti od muškaraca tek kad je Američko udruženje za srce objavilo “Vodič za preventivnu kardiologiju za žene u 1999”.

“Problem treba početi rješavati kroz školovanje”

Ipak, 90-ih godina prošloga stoljeća nakon brojnih pritisaka feminističkih udruga ipak je došlo do promjena. Povećao se broj žena u kliničkim ispitivanjima, a uvedene su i nove zakonske regulative.

Od 2019. žene čine otprilike 40 %, sudionika u kliničkim ispitivanjima za tri bolesti koje ih najviše pogađaju – rak, kardiovaskularne bolesti i psihijatrijski poremećaji. Dakle, u ispitivanjima i dalje nisu jednako zastupljene unatoč tome što čine više od 50 % svjetske populacije.

Martha Gulati, kardiologinja na Institutu Smidt Heart u Los Angelesu, ovom se temom intenzivno bavi dugi niz godina.

“Ova se praksa mora promijeniti. Važno je proučavati žene da bismo saznali kako se brinuti za 51 posto stanovništva. Mi smo većina. Dakle, iako su žene posebne, mi nismo posebna populacija“, ističe Gulati.

Gulati, koja na medicinskim školama diljem SAD-a drži predavanja o spolnim razlikama u kardiološkoj skrbi, kaže kako joj mnogi studenti govore da o njima prvi puta uče upravo na njezinim predavanjima. Često se, kako pojašnjava, muška biologija još uvijek uči kao “zadana”, a učenje o tome kako je ženska biologija različita – od organskih sustava preko hormona do staničnih razlika – smatra se “posebnim interesom”.

“Mislim da problem trebamo pokušati riješiti upravo kroz školovanje”, kaže ona. “U medicinskom obrazovanju studente treba educirati o spolnim razlikama. Ne samo kod srčanih bolesti već bi i za svaki organski sustav trebala postojati komponenta o tome što je isto, što se razlikuje i što je nepoznato. Studenti ne smiju napustiti studij medicine bez da prethodno nauče ove razlike.”

Reproduktivna medicina u velikom je uzletu

Još jedan razlog za loš tretman ženskih zdravstvenih stanja, a posebno kad je ginekologija u pitanju, jest stav da je bol nešto što žene trebaju prihvatiti i otrpjeti.

Najbolji je primjer endometrioza, koju se tek nedavno počelo shvaćati ozbiljno. Radi se o kroničnom stanju koje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pogađa čak 10 % žena raznih životnih dobi. Zašto se onda ženama nije pomagalo i zašto nikome nije cilj smanjiti bol koju to stanje nosi sa sobom? Leži li možda razlog u patrijarhalnom sustavu u kojem se ženama stoljećima govorilo da prihvate bol i da je trpe u tišini? Isti je princip primijenjen i u nekim medicinskim zahvatima. Posljednjih se godina puno govorilo o hrvatskim bolnicama koje još uvijek neke ginekološke zahvate obavljaju bez primjerene anestezije. Ginekologinja Jasenka Grujić iz Poliklinike Grujić smatra da razlog leži upravo u konzervativizmu.
“U ginekologiji posebno zapravo patrijarhalni modeli ponašanja dozvoljavaju i određuju neprofesionalne, stručno zastarjele postupke, zaobilazeći standardne anesteziološke procedure. Znanstveni stavovi nešto su sasvim drugo i ne dati anesteziju čista je profesionalna greška (greška umijeća, vitium artis), nedopustiva, a potencijalno i kažnjiva”, smatra.

No Grujić ističe da nije sve tako crno. Reproduktivna medicina u svijetu u velikom je uzletu.

“Uostalom, časopis “The Economist” proglasio je 1993. kontracepcijsku pilulu, odobrenu 1960. godine, jednim od sedam čuda suvremenoga svijeta. Kontrola zanošenja i rađanja su nužnost, pravo i sloboda. Godine 1979. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Konvenciju su potpisale, ali ne i ratificirale Sjedinjene Države, a nekoliko islamskih teokracija i Vatikan nisu je niti potpisale. Prema članku 16 (1) e) CEDAWA države članice dužne su na temelju jednakosti muškaraca i žena osigurati jednaka prava na slobodno i odgovorno odlučivanje o rađanju djece, pristup informacijama, obrazovanju i sredstvima koja im omogućuju uživanje tih prava”, ističe Grujić i dodaje da je to temeljno ljudsko pravo, pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece, problem za klerokonzervativne snage koje ga često podvrgavaju svojim političkim ciljevima.

“Nova, nevjerojatna postignuća”

Smatra i da je nevjerojatan znanstveni napredak postignut u okviru reproduktivne medicine u raznim postupcima potpomognute oplodnje.
“Ne zaboravimo, u Zagrebu je 1983. rođeno tada sedmo u svijetu dijete začeto potpomognutom oplodnjom. No i tom važnom aspektu liječenja neplodnosti klerokonzervativne snage se protive. Protive se, dakle, svim diskursima koji definiraju žensko samoodređenje, pravo na izbor, zapravo žensku ravnopravnost i slobodu”, smatra Grujić.

Ističe da su ostvarena nevjerojatna postignuća u području ginekološke kirurgije minimalno invazivnim kirurškim pristupima. “Postoje novi lijekovi za liječenje onkoloških bolesti i tu je napravljen golemi napredak. U porodništvu valja navesti prenatalne neinvazivne testove kojima se može iz krvi trudnice iščitati i genom ploda. Na trudnici je da odluči, uz informirani pristanak, hoće li trudnoću zadržati ili ne ako se radi o nekim kromosomski uzrokovanim bolestima i stanjima. Svakako valja navesti i medikamentoznu metodu prekida trudnoće lijekovima dostupnima i u Hrvatskoj.”

Napredak postoji i nije zanemariv. Iako još nisu izjednačene sa suprotnim spolom, žene su ipak značajnije zastupljene u kliničkim ispitivanjima. Na to su, prije svega, utjecale upravo žene koje sve otvorenije govore o raznim stanjima s kojima se bore. Nezanemariv utjecaj imaju i društvene mreže na kojima se glasno govori o stanjima koja su često bila zanemarivana. Tu su, naravno, i financijski interesi. Radi se o golemom, još uvijek nedovoljno istraženom tržištu. Stoga budućnost u tretiranju ženskog zdravlja ipak izgleda svjetlije.

Femtech kompanije predvode inovacije u području ženskog zdravlja

Posebno važnu ulogu igraju i privatne femtech kompanije. One se bave razvojem širokog raspona uređaja, tretmana i lijekova namijenjenih upravo ženama. Uzbudljivo je vidjeti sve inovacije koje se događaju u području ženskog zdravlja. Femtech startupi predstavili su proizvode koji bi mogli značajno doprinijeti boljem tretmanu zdravstvenih stanja koja većinom pogađaju žene.

Egal proizvod namijenjen je mlađim ženama, ali je koristan za sve osobe koje imaju menstruaciju. Radi se o ulošku u obliku rolice, nalik toaletnom papiru. Ovaj je proizvod dizajniran za montažu na postojeće dozatore toaletnog papira ili na Egalove posebno dizajnirane dozatore. Ideja je da ulošci budu dostupni tamo gdje su potrebni, na javnim površinama. Na taj se način pokušalo doskočiti uobičajenom problemu nedostupnih menstrualnih proizvoda. Inicijalna ideja bila je predstaviti njihov proizvod školama, no zasad im je najveći kupac Disneyland.

EndoCure je sustav za točnije i učinkovitije dijagnosticiranje endometrioze. Sustav kombinira robotiku, standardni ultrazvuk i umjetnu inteligenciju kako bi poboljšao otkrivanje i određivanje stadija lezija endometrioze.

Što se tiče plodnosti, prisutna su dva startupa. Istraživanje je pokazalo do šest puta veću vjerojatnost trudnoće sa zdravim mikrobiomom u usporedbi s neuravnoteženim mikrobiomom, a mnoge žene koje imaju problem s plodnošću imaju neravnotežu u svom mikrobiomu. Tvrtka HappyOne stoga prodaje posebno dizajnirane sinbiotike, mješavine probiotika (korisnih crijevnih bakterija) i prebiotika (neprobavljivih vlakana) za ciljane probleme s plodnošću koji proizlaze iz tih neravnoteža.

Oxolife, biotehnološki startup, razvio je oralni lijek osmišljen posebno za poboljšanje implantacije embrija, što je izazovna faza u in vitro oplodnji.

Pregnolia ima za cilj poboljšati brigu o trudnoći pružanjem pouzdanije procjene rizika prijevremenog poroda. Razvili su medicinski uređaj koji mjeri vrat maternice. Pregnolia uređaj dizajniran je za smanjenje učestalosti lažno pozitivnih rezultata u dijagnozi prijevremenog poroda.

The Blue Box je osmislio brzi test za otkrivanje biomarkera raka dojke, i to u urinu. Potrebno je samo 30 minuta da biste dobili rezultate ovog visokopouzdanog testa.

Aura Health Technologies ima metodu za poboljšanje standarda skrbi u liječenju raka dojke. Korištenjem ultrazvučne tehnologije integrirane s umjetnom inteligencijom, predstavlja pomoć u kirurškom planiranju i navigaciji tijekom postupka uklanjanja tumora.

Autoimuna bolest također ima veću prevalenciju kod žena, osam od deset pacijenata su žene. Pronalaženje odgovarajućeg lijeka za liječenje autoimunih bolesti može biti dugotrajan i zamoran posao, a to je ono što dermAB.io želi promijeniti. Tvrtka razvija klinički alat za razvijanje personalizirane terapije, provođenjem analize biomarkera s površine kože.

Zdravlje kostiju još je jedno vrlo važno pitanje u ženskom zdravlju. Osteoporoza je dijagnoza s kojom se nosi velik broj žena. Najgora vrsta prijeloma, prijelomi kuka, imaju velik utjecaj na smrtnost i gubitak neovisnosti u starijoj dobi, a većina pacijenata su žene. Tvrtka Poroz razvila je novu metodu otkrivanja osteoporoze pomoću ultrazvučne tehnologije.

Foto: Pexels