
Ovih 6 besplatnih aktivnosti uljepšat će vam proljeće u Zagrebu
Ako živite u Zagrebu, ili ga samo posjećujete za koji proljetni vikend, ne zaboravite da metropola dolaskom toplijih dana nudi pregršt zabavnih akt...
Ženska prava daleko su dogurala od vremena prvih sufražetkinja koje su se sredinom 19. stoljeća borile za pravo glasa žena u američkom društvu. Nakon tri vala feminizma i gotovo dva stoljeća borbe za ženska prava – pozicija žene u društvu uistinu se promijenila nabolje. U okruženju u kojem gledamo žene koje se imaju priliku školovati, raditi, sudjelovati u svim sferama društva i odabirati vlastiti životni put, često čujemo pitanje: “Što će nam feminizam, kad žene već imaju sva prava?”.
Ipak, u tom istom vremenu, svakih deset minuta jednu ženu ubije partner ili član obitelji. U zemljama poput Afganistana i Irana ženska prava su u strašnoj krizi, a SAD i poneke europske zemlje sve više ograničavaju reproduktivna prava. Ne postoji niti jedna zemlja na svijetu u kojoj je žena u potpunosti jednaka muškarcu, a ako nastavimo ovom brzinom, istinsku jednakost u svijetu postići ćemo tek za 131 godinu.
Što će, ako sagledamo stanje ženskih prava diljem svijeta, obilježiti proteklu 2024. godinu?
Jedna od država u kojima su se ženska prava našla u krizi je Iran, gdje vlast iz mjeseca u mjesec postrožuje zakone koji se tiču žena. Vijest o smrti Mashe Amini, koja je preminula u teheranskoj bolnici pod sumnjivim okolnostima nakon što su je iranske vlasti uhitile jer nije nosila hidžab u skladu s zakonima, potresla je svijet prije dvije godine. Iako su se brojne tamošnje i strane aktivistkinje pobunile protiv strogih zakona o pokrivanju u Iranu, vlada ih je od tada još više postrožila. Česte su policijske patrole na ulicama dok također sve češće zaustavljaju vozačice i oduzimaju ženama automobile. Iranka Arezou Badri zadobila je teške ozlijede upravo nakon što su policajci pucali na njezin automobil u srpnju ove godine.
U susjednom Afganistanu, nakon povlačenja američkih vojnih snaga, talibani su preuzeli većinu vlasti nad tamošnjim stanovništvom, što je imalo devastirajuće posljedice za djevojčice i žene. Više od milijun tamošnjih djevojčica više ne smije ići u školu, a svijet su šokirale zabrane ženama da izravno gledaju u muškarca koji im nije muž ili krvni srodnik. Talibani su im također zabranili čitanje, pjevanje ili javno govorenje u takozvanom pokušaju “obeshrabrivanja poroka”.
Konflikt u Sudanu do sada je odnio više od 150 000 žrtava. Ljudska prava u ovoj afričkoj zemlji su u neporecivoj krizi, a samim time i ženska prava. Tamošnje žene i djevojčice svaki su dan izložene seksualnom i fizičkom nasilju od strane vojnika, a mnogi slučajevi zlostavljanja ostaju neprijavljeni zbog nedostatka odgovarajuće podrške i straha od stigme i odmazde.
Seksualno nasilje jedna je od strahota koje doživljavaju i žene u Gazi, u kojoj se također događa velika kriza zdravstvenog sustava. Žene i djevojčice izložene su nasilju, mnogima su razrušeni domovi, a brojne bolnice i zdravstvene ustanove nisu u funkciji.
Slučaj 72-godišnje Gisèle Pelicot, Francuskinje koju je suprug više od desetljeća drogirao i seksualno zlostavljao s drugim muškarcima obilježio je 2024. Pelicot je napravila potez koji je šokirao javnost – svoju je priču podijelila, pod vlastitim imenom i prezimenom i otvorila suđenje javnosti. Kako je i sama objasnila, to je učinila kako bi pružila podršku svim ženama koje proživljavaju slično a boje se istupiti zbog stigme koja i dalje obilježava žrtve silovanja. “Nas ne treba biti sram, njih treba”, poručila je Pelicot.
Neobičan trend koji se pojavio u svijetu borbe za ženska prava u 2024., svakako je 4b pokret. 4B ili 4 “ne” pokret započeo je u Južnoj Koreji kad je skupina žena jednostavno odlučila reći ne muškarcima: 4B označavaju “ne braku”, “ne spojevima s muškarcima”, “ne rađanju djece” i “ne seksu”. Pokret je u Koreji nastao kao odgovor na sve veću nejednakost žena i muškaraca u tamošnjem društvu, gdje su djevojke shvatile da se ništa neće promijeniti dok ne poduzmu radikalne mjere i jednostavno odbace muškarce. Iako je pokret podijelio mišljenja – neki ga smatraju suviše ekstremnim – nesumnjivo je osvijestio mlade žene poručivši im da pomnije biraju koje će muškarce pustiti u svoj život.
Istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca pokazalo je da je najopasnije mjesto za ženu upravo njezin dom – oko 60 posto ubojstava žena počinili su bliski članovi obitelji, a često i partneri. Rodno uvjetovano nasilje i dalje je golemi problem s kojim se bore i razvijena i nerazvijena društva, a dok se susrećemo s takvim vijestima gotovo svaki dan – feminizam i borba za ženska prava apsolutno su nam potrebni.
FOTO: Pexels