Što je 2024. godina donijela ženama?

Ženska prava daleko su dogurala od vremena prvih sufražetkinja koje su se sredinom 19. stoljeća borile za pravo glasa žena u američkom društvu. Nakon tri vala feminizma i gotovo dva stoljeća borbe za ženska prava – pozicija žene u društvu uistinu se promijenila nabolje. U okruženju u kojem gledamo žene koje se imaju priliku školovati, raditi, sudjelovati u svim sferama društva i odabirati vlastiti životni put, često čujemo pitanje: “Što će nam feminizam, kad žene već imaju sva prava?”.

Ipak, u tom istom vremenu, svakih deset minuta jednu ženu ubije partner ili član obitelji. U zemljama poput Afganistana i Irana ženska prava su u strašnoj krizi, a SAD i poneke europske zemlje sve više ograničavaju reproduktivna prava. Ne postoji niti jedna zemlja na svijetu u kojoj je žena u potpunosti jednaka muškarcu, a ako nastavimo ovom brzinom, istinsku jednakost u svijetu postići ćemo tek za 131 godinu.

Što će, ako sagledamo stanje ženskih prava diljem svijeta, obilježiti proteklu 2024. godinu?

Pročitajte: Mirela Čavajda prvi put otkrila detalje svoje strane priče i života nakon gubitka djeteta

Devastirajuće krize u Iranu i Afganistanu

Jedna od država u kojima su se ženska prava našla u krizi je Iran, gdje vlast iz mjeseca u mjesec postrožuje zakone koji se tiču žena. Vijest o smrti Mashe Amini, koja je preminula u teheranskoj bolnici pod sumnjivim okolnostima nakon što su je iranske vlasti uhitile jer nije nosila hidžab u skladu s zakonima, potresla je svijet prije dvije godine. Iako su se brojne tamošnje i strane aktivistkinje pobunile protiv strogih zakona o pokrivanju u Iranu, vlada ih je od tada još više postrožila. Česte su policijske patrole na ulicama dok također sve češće zaustavljaju vozačice i oduzimaju ženama automobile. Iranka Arezou Badri zadobila je teške ozlijede upravo nakon što su policajci pucali na njezin automobil u srpnju ove godine.

FOTO: Stringer/Getty Images

U susjednom Afganistanu, nakon povlačenja američkih vojnih snaga, talibani su preuzeli većinu vlasti nad tamošnjim stanovništvom, što je imalo devastirajuće posljedice za djevojčice i žene. Više od milijun tamošnjih djevojčica više ne smije ići u školu, a svijet su šokirale zabrane ženama da izravno gledaju u muškarca koji im nije muž ili krvni srodnik. Talibani su im također zabranili čitanje, pjevanje ili javno govorenje u takozvanom pokušaju “obeshrabrivanja poroka”.

Žene u ratom zahvaćenim područjima sve više trpe seksualno zlostavljanje

Konflikt u Sudanu do sada je odnio više od 150 000 žrtava. Ljudska prava u ovoj afričkoj zemlji su u neporecivoj krizi, a samim time i ženska prava. Tamošnje žene i djevojčice svaki su dan izložene seksualnom i fizičkom nasilju od strane vojnika, a mnogi slučajevi zlostavljanja ostaju neprijavljeni zbog nedostatka odgovarajuće podrške i straha od stigme i odmazde.

Pročitajte: Najopasnije mjesto za ženu je njezin dom, pokazalo je globalno izvješće o femicidu

Seksualno nasilje jedna je od strahota koje doživljavaju i žene u Gazi, u kojoj se također događa velika kriza zdravstvenog sustava. Žene i djevojčice izložene su nasilju, mnogima su razrušeni domovi, a brojne bolnice i zdravstvene ustanove nisu u funkciji.

Slučaj Gisèle Pelicot

Slučaj 72-godišnje Gisèle Pelicot, Francuskinje koju je suprug više od desetljeća drogirao i seksualno zlostavljao s drugim muškarcima obilježio je 2024. Pelicot je napravila potez koji je šokirao javnost – svoju je priču podijelila, pod vlastitim imenom i prezimenom i otvorila suđenje javnosti. Kako je i sama objasnila, to je učinila kako bi pružila podršku svim ženama koje proživljavaju slično a boje se istupiti zbog stigme koja i dalje obilježava žrtve silovanja. “Nas ne treba biti sram, njih treba”, poručila je Pelicot.

FOTO: Profimedia

4B pokret rekao “ne” muškarcima

Neobičan trend koji se pojavio u svijetu borbe za ženska prava u 2024., svakako je 4b pokret. 4B ili 4 “ne” pokret započeo je u Južnoj Koreji kad je skupina žena jednostavno odlučila reći ne muškarcima: 4B označavaju “ne braku”, “ne spojevima s muškarcima”, “ne rađanju djece” i “ne seksu”. Pokret je u Koreji nastao kao odgovor na sve veću nejednakost žena i muškaraca u tamošnjem društvu, gdje su djevojke shvatile da se ništa neće promijeniti dok ne poduzmu radikalne mjere i jednostavno odbace muškarce. Iako je pokret podijelio mišljenja – neki ga smatraju suviše ekstremnim – nesumnjivo je osvijestio mlade žene poručivši im da pomnije biraju koje će muškarce pustiti u svoj život.

Pročitajte: Mikrofeminizam je viralni trend koji osnažuje žene i svi bismo ga trebali prakticirati

Istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca pokazalo je da je najopasnije mjesto za ženu upravo njezin dom – oko 60 posto ubojstava žena počinili su bliski članovi obitelji, a često i partneri. Rodno uvjetovano nasilje i dalje je golemi problem s kojim se bore i razvijena i nerazvijena društva, a dok se susrećemo s takvim vijestima gotovo svaki dan – feminizam i borba za ženska prava apsolutno su nam potrebni.

FOTO: Pexels