ZF kreme za sunčanje su kancerogene – mit ili istina?

Iako ljeto još nije počelo, u Dalmaciji se ljudi već naveliko kupaju i igraju picigin, pa je s višim temperaturama opet došlo na red pitanje koje se povlači svake godine – pitanje o korisnosti i štetnosti sunčanja i krema za sunčanje.

Da, sunčanje je zdravo i prirodno, potrebno nam je za stvaranje vitamina D, ali ne u onom kontekstu kako smo si mi zamislili. Dovoljno je i sporadično izlaganje suncu po 15 minuta dnevno. S druge strane, postoje i oni koji zagovaraju teoriju da su kreme za sunčanje nezdrave ili čak kancerogene. Glavni zagovaratelji ovakvih pojednostavljenja, mitova ili generalizacija jesu razne organizacije koje zagovaraju ekologiju, prirodnost i zdrav život. Što podržavamo u određenoj mjeri, no…

Neke od njih, primjerice Environmental Working Group (EWG) i True Natural, nerijetko preuveličavaju rizike krema za sunčanje te istovremeno kao zdravije preporučuju te nude alternativne i prirodne kreme, navodno bez toksičnih tvari, ponekad čak i s organski proizvedenim sastojcima. No to često nije dovoljno da nas zaštiti od UVA i UVB zračenja.

S druge strane, gotovo sve organizacije i instituti za melanom diljem svijeta, uključujući i znanstvenike Europske komisije, slažu se da kreme za sunčanje pružaju zaštitu od štetnih UV zraka i melanoma. Regulative EU-a za proizvođače krema za sunčanje su vrlo stroge, strože od onih američke FDA jer EU ima više standarde za sastojke koji osiguravaju zaštitu od nižeg dijela spektra UV zraka koji se naziva UV-A, a dublje prodire u kožu te također može biti štetan za njezino zdravlje.

Rak kože, tj. melanom daleko je najčešći oblik raka, a udio njegova najsmrtonosnijeg oblika melanoma je oko jedan posto. Najvažniji uzrok melanoma su UV zrake (oko 86 posto), dok oko 10 posto otpada na nasljednu sklonost koja se prenosi genima.

Uzrokuju li ZF kreme melanom?
Holistički i alternativni mediji i stranice, među kojima i EWG, nerijetko spominju moguću povezanost između melanoma i nekoliko sastojaka zaštitnih krema – oksibenzona, parabena, retinil palmitata, titanijeva oksida, cinkova oksida, oktinoksata i 4-metil-benziliden kamfora.

No nijedna studija do danas nije nedvojbeno potvrdila tu vezu. Nijedna od navedenih supstancija, koje djeluju tako da apsorbiraju ili reflektiraju UV zrake, nije klasificirana kao kancerogena. Mali broj studija otkrio je da oksibenzon izaziva male promjene u stanicama u laboratoriju. No nema dokaza da se to zbiva u tijelu u kojem se odvijaju različiti procesi koji djeluju zaštitno. Ipak, studije su potvrdile da on može uzrokovati alergije, odnosno da je glavni alergen u kremama za sunčanje. Također je potvrđeno da potiče izbjeljivanje koralja.

Slično vrijedi i za druge navedene sastojke – niti za jedan nije dokazano da ima kancerogeni učinak. Nekoliko studija pokazalo je da paraben i oksibenzon djeluju kao imitacije hormona estrogena za koji se zna da može ubrzati rast stanica raka dojke. Međutim, ni taj efekt nije potvrđen kao izvor raka. Neki stručnjaci upozoravaju na tzv. kumulativnu izloženost raznim spojevima, ali ona se kroz život teško može pratiti jer izvori takvih tvari mogu biti mnogostruki. Vrijeme je doista da “stanemo na loptu” teorijama zavjere i da se pravovremeno zaštitimo od svega što nam sunce može prouzročiti.

I zapamtite, mazanje kremama s visokim zaštitnim faktorima ne bi trebala biti zamjena za druge metode zaštite – izbjegavanje sunca u satima kad je najjače te bivanje u hladu ili pokrivanje tijela odjećom. Drugim riječima, najpametnije je izlagati se suncu što manje i neizravno, a ako baš morate, svakako to činite u vrijeme kad je sunce slabije te pritom koristite kreme za sunčanje. Koristite minimalno ZF 30 jer on blokira oko 97 posto UVB zraka, a ZF 50 oko 98 posto.

Foto: Pexels