Živimo sve duže, ali smo sve bolesniji

 Širom svijeta ljudi sada žive duže, ali češće se razboljevaju i imaju smetnje koje donosi moderan život, pokazuju rezultati istraživanja objavljenom u medicinskom časopisu "Lanset".

Posljednje veliko istraživanje je napravljeno 1990. kada je najveći zdravstvni problem bio smrtnost djece mlađe od pet godina, budući da je umiralo više od deset miliona mališana godišnje. Od tada je, zahvaljujući kampanjama cijepljenja protiv dječje paralize i drugih bolesti, taj broj smanjen na sedam miliona. 

Neuhranjenost je ranije predstavljala najveću opasnost za djecu, dok je sada, osim u Africi, vjerovatnije da će djeca jesti previše, a ne gladovati. S većim brojem preživele djece, dječije bolesti, kronične bolesti i smetnje koje dolaze kasnije u životu, uzimaju veći broj života, navodi se u najopsežnijem istraživanju do sada o očekivanoj dužini života i zdravstvenim problemima koje je financirala Fondacija Billa i Melinde Gates.

Najveća opasnost širom svijeta po zdravlje sada je visoki krvni pritisak, praćen pušenjem i alkoholom. "Zdravlju u svijetu najveći teret nije prerana smrt, već kronične bolesti, povrede, psihičke bolesti, kao i sve bolesti kostiju i zglobova", rekao je jedan od vođa istraživanja Christofer Mary, direktor Instituta za zdrvstvenu metriku i procjenjivanje na Sveučilištu Washington.

Skoro svugdje je produžen životni vijek, te i broj godina tokom kojih ljude žive s gubitkom vida ili sluha, ili pak psihičkim problemima poput depresije.

U istraživanju je sudjelovalo više od 480 istraživača iz 50 zemalja koji su obrađivali podatke do 2010. godine. Kao i 1990. i 2010. na vrhu se po očekivanoj dužini života nalazi Japan – 79 godina za muškarce, a 86 za žene.

Ubojstvo je treći po redu uzork smrti među muškarcima u Latinskoj Americi, a širom svijeta na 20. mjestu. U SAD je na 21. mjestu, a u Zapadnoj Europi na 57. Samoubojstvo je na 21. mjestu u svijetu kao uzrok smrti, ali je u Aziji na devetom mjestu uzroka smrti žena. U Sjevernoj Americi samoubojstva su na 14. mjestu uzroka smrti, a u Zapadnoj Europi na 15, prenosi Beta. 

Bolesti srca i moždani udar su na vrhu uzročnika smrti širom svijeta. Rak pluća je na 5. mjestu, dok su ostali kanceri – jetre, trbuha i debelog crijeva – također među prvih 20. Sida je s 35. mjesta uzroka smrti 1990. godine, dva desetljeća kasnije na šestom mjestu. Dok su kronične bolesti najčešći uzrok smrti skoro u cijelom svetu, u Africi su najveće opasnosti sida, malarija i tuberkoloza.