Promijenimo li ovu lošu naviku, život će nam biti mnogo bolji

POSTOJI mnogo načina na koje ljudi sami sebi uništavaju život, a sve počinje nečim što svi stalno radimo – žaljenjem. To je kao ovisnost. Prema nekim studijama, žalimo se 12 do 13 puta dnevno. Znamo da ne bismo trebali, ali svejedno to radimo jer je tako lakše. I osjećamo se dobro.

Malo “provjetravanja” misli čini nas opuštenijima, no neki provode više vremena žaleći se nego radeći bilo što drugo što bi im donijelo nešto dobro u životu, piše Medium.

Žaljenje pokreće lančanu reakciju koju je teško zaustaviti:

– pod stresom ste

– prestajete uživati u svom poslu

– teško vam je opustiti se (ili čak zaspati)

– sve manje i manje stvari stignete završiti

– osjećate se neproduktivno (jer to i jeste)

– osjećate se bolje kada se žalite

– rastjerujete sve oko sebe

– osjećate se usamljeno

– žalite se (ponovno).

Žaljenje nam stvara više štete od neproduktivnosti. Oštećuje mozak i ometa sposobnost rješavanja problema. Ono narušava našu kreativnost. Istraživači se slažu u jednoj stvari: ništa ne ubija naše šanse za uspjeh kao naš vlastiti stav.

Ne treba vam pozitivno razmišljanje

Nije dovoljno ispirati sebi mozak afirmacijama. To je štetno iz jednog jednostavnog razloga: vi i dalje ne radite ništa konkretno da biste promijenili svoju stvarnost.

Površne mantre pozitivnosti vode nas samo u teže propuste. Nije važno koliko je komičara poput Jima Carreyja sebi napisalo ček za 5 milijuna dolara kako bi vizualizirali ono što žele dostići. Kopiranje njihovih poteza neće vam pomoći.

Svi smo čuli za trik sa zahvalnošću. Kad vam je ružno u životu, sjednite i napravite popis stvari na kojima ste zahvalni. Nije loša ideja, no to također neće riješiti vaše stvarne probleme.

Što trebate napraviti?

Otkrijte što zapravo nije u redu

Postoji produktivan način za žaljenje. Njujorški terapeut Guy Winch objašnjava to u knjizi The Squeaky Wheel. Otkrijte svoje najveće i najneposrednije izazove i kako ih riješiti. Evo što on preporučuje:

– ne žalite se zbog nečeg osim ako iskreno ne želite rješenje

– kada se žalite, žalite se nekome tko vam može pomoći

– usredotočite se na ono što nije u redu i što želite da se dogodi

– ograničite svoje vrijeme za “provjetravanje mozga”.

Život nosi razne vrste nevolja. Puštamo ih da prođu kad se osjećamo usklađeni sa svijetom. Ako stalno radite dugačke liste neprilika i nepravde, samo zbunjujete sami sebe.

Osmislite bolji plan

U redu je naljutiti se – na bilo koga i bilo što. No ne smijete ostati ljuti. Nijedan problem na zemlji nije riješen žaljenjem. Zapravo, to je najmanje učinkovit način rješavanja nejednakosti i nepravde. Zamislite da su sufražetkinje samo sjedile i žalile se. Bi li žene danas imale pravo glasa?

Za rješavanje vaših problema nisu potrebne potvrde. Potreban je plan i malo strpljenja. Psiholog Carol Dweck iznosi ovakav stav u svojoj knjizi Mindset: The New Psychology of Success:

– fokusirajte se na neprestano unaprjeđivanje i promjene

– naučite talent promatrati kao šansu za razvoj, a ne kao dar

– ili prigrlite neuspjeh ili naučite ga shvatiti kao privremeno stanje

– otkrijte nepovoljne okolnosti, potražite izazove i prepreke

– osjećajte se bolje ako naučite nešto novo.

Ljudi koji se najviše žale najčešće su oni koji najmanje rade na poboljšanju svojih vještina. Zaljubljuju se u svoje probleme, ali ništa ne nauče iz neuspjeha.

Zapamtite u čemu ste dobri

Katkad problemi nisu samo u vašoj glavi. Katkad su stvari zaista loše. U najboljem slučaju, imate djelomičnu kontrolu nad stvarima. Vaš šef bi, zapravo, mogao nastradati. Kao i njegov šef. Kada se osjećate potpuno sputano zbog tuđe nesposobnosti, sjetite se da i šefovi dobivaju otkaze.

Kad stvari postanu zaista loše, pokušajte ovo:

– otkrijte što ne možete kontrolirati

– usredotočite se na ono što možete

– nastavite raditi ono u čemu ste dobri

– budite bolji u nečem drugom.

Ako vam to pomaže, možete voditi dnevnik. Katkad je važno primijetiti na koga i na što možete računati, a na koga i na što ne možete. Nemojte to raditi samo da biste se žalili na svoju poziciju u životu. Napravite plan, čak i ako to podrazumijeva pronalaženje boljeg posla.

Katkad jednostavno slažite

Nitko ne želi imati reputaciju toksične osobe, a učestalo žaljenje to donosi. Kado se poželite žaliti, razmislite dva puta. Provjerite je li na mjestu iznošenje prigovora.

Izraz “nasmiješi se i izdrži” postoji s razlogom i ponekad je bolje nešto prešutjeti, pa čak i slagati.

Olakšajte sebi

Budimo iskreni, svi ćemo se danas žaliti – možda već za pet minuta. Nije lako prestati, a ono što trebate pokušati je žaliti se manje samo kada je sa svrhom. Morate prestati pretvarati svoje prijatelje u “dežurna uha” za svoje žalbe.

Dopušteno vam je ljutiti se. Dopušteno vam je koristiti sarkazam. Dopušteno vam je dijeliti loše vijesti i razgovarati o svojim frustracijama i razočaranjima. Dopušteno vam je čak i spoticati se zbog vlastitog omalovažavanja i ogorčenja. Znate što još? Dopušteno vam je i da sve to jednostavno prestanete raditi.

Foto: Andrea Piacquadio / Pexels

IZVOR: INDEX.HR