Život ne mora biti isključivo rad i disciplina. Evo zašto je važno igrati se

byMagda Dežđek | 13 srpnja, 2024

Samo zato što smo odrasli, to ne znači da život mora biti isključivo rad i disciplina. Naučite kako igra može poboljšati vaše odnose, posao i raspoloženje.

Rok za pisanje ovog članka strelovito se približavao, ali nisam bila sprema napisati ni slova. I nakon dvije kave, umorna, bez fokusa i pod stresom, gledala sam u praznu stranicu. A onda sam isprobala savjet stručnjaka. Ostavila sam računalo i posvetila sat vremena igri. Puf! Kao čarolijom, moje su brige nestale, a moj je mozak podešen na pravu valnu duljinu, onu u kojoj vlada opuštenost, kreativnost i koncentracija.

Većina ima tendenciju poslu i naizgled beskonačnom nizu obveza davati prioritet, a nakon toga, kad uhvatimo nekoliko dragocjenih trenutaka slobodnog vremena, igra nam se više može doimati kao dodatni zadatak negoli način opuštanja. Od iscrpljenosti i manjka vremena do krivnje zbog zanemarivanja drugih obveza, samo su neki od razloga zašto ju izbjegavamo. U društvu fokusiranom na rezultat i produktivnost, igra se može činiti kao neproduktivan gubitak vremena, ali upravo to i jest svrha igre. Ne računa se rezultat, već zabava, druženje i relaksacija. “Igra ima moć duboko obogatiti život odraslih ako joj posvetite pozornost”, naglašava dr. Stuart Brown, američki znanstvenik i osnivač Nacionalnog instituta za igru čija istraživanja pokazuju da odrasli, baš kao i djeca, trebaju zabavi dati prioritet unatoč limitiranom vremenu. Naposljetku, ako cijeli dan provedemo radeći, bez igre i uživanja, živimo li uopće?

“Čovjek postaje najbliži sam sebi kad postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra”, navodi Mirjana Petković, life coach, Heraklitov citat. Zagrebačka stručnjakinja za mentalno zdravlje pojašnjava da smo nakon igre uvijek opušteniji, a kada smo opušteni, postajemo fokusiraniji i prisutniji u trenutku te lakše podnosimo stres. “Na poslu, uz dozu “igre”, lakše ćete se nositi sa zadacima, bit ćete produktivniji, kreativniji, uspješniji, a svakako i bolji i sigurniji u komunikaciji s klijentima, kolegama i nadređenima”, dodaje objašnjavajući moj nagli porast inspiracije nakon igre sa psom.

Igra je puno više od puke zabave

Važnost igre za djecu dobro je dokumentirana, a sada istraživači usmjeravaju pozornost na njegove dobrobiti za odrasle. Ono što su otkrili jest da igra nije samo razbibriga, već može biti važno sredstvo za smanjenje stresa i doprinos općem blagostanju. “Igra je puno više od puke zabave, vrlo je korisna strategija kod suočavanja sa stresom”, ističe Petković. “Osim što ima suprotan učinak od stresa na um, tijelo i dušu, najčešće dovodi do smijeha i radosti, opušta vaš cijeli živčani sustav te pozitivno utječe na mentalno, ali i fizičko zdravlje. Poboljšava zdravlje srca i krvnih žila, krvnog tlaka, a podiže razinu serotonina, takozvanog hormona sreće, koji regulira vaše raspoloženje. Kroz igru, možete se na više načina opustiti, učiniti odmak od problema, različitih osjećaja, poput tuge, ljutnje i srdžbe, kao i negativnih misli, što je siguran put prema otvaranju novim mogućnostima i pozitivnoj energiji koji će donijeti dobrobit vašem cjelokupnom psihofizičkom stanju.” S ovime na umu, lako je zaključiti da manjak igre vaš um i tijelo zasigurno primjećuju pa u tim situacijama možete osjećati mrzovolju, potištenost, dosadu, ukočenost ili samoodricanje. “Suprotnost igri nije rad, već depresija”, naglašava dr. Brown u svojoj knjizi Play: How It Shapes the Brain, Opens the Imagination, and Invigorates the Soul.

Premda se igra naizgled može činiti neozbiljnom i nevažnom, znanstvenik ističe da nedavne studije pokazuju kako bi ona mogla biti jednako bitna za vaš život kao i potreba za snom. “Igra, smijeh i pozitivne misli jednako su važne za vaše blagostanje kao i zdrava prehrana, vježbanje i dobar san”, navodi Petković. “Kao što trenirate svoje tijelo, jednako biste trebali trenirati svoj um i duh, a igra je jedan od odličnih alata koji će vam u tome, na jednostavan i kreativan, ali i brz način pomoći u održavanju pozitivne energije i dobrog raspoloženja.”

Naravno, ne postoji univerzalan način zabave; ono što jednoj osobi zvuči kao dobar provod (kao što su karaoke ili odlazak na klizanje), drugoj može biti noćna mora. Da biste identificirali vrstu igre koja bi vama donijela najviše veselja, prisjetite se igara u kojima ste uživali kao dijete i pokušajte to povezati sa svojim sadašnjim životom. Na primjer, ako ste se obožavali penjati po drveću, slagati Lego kockice, pjevati ili slikati, pronađite dostupne varijante kao što su penjanje u zatvorenom prostoru, satovi tenisa, kompleti za izradu 3D maketa ili kreativni tečajevi, u rasponu od puhanja stakla do kuhanja.

Svi smo stvoreni za igru

Iako se neki ljudi mogu činiti “prirodno” razigranijima od drugih, istraživači kažu da smo svi evolucijom stvoreni za igru. Dok se djeca igraju da bi razvila različite vještine, jedna od teorija kaže da se odrasli igraju zbog njezinog terapeutskog učinka. “Igra na poslu ubrzava učenje, povećava produktivnost i povećava zadovoljstvo poslom, a kod kuće, zajednička igra, poput odlaska u kino, može poboljšati povezanost i komunikaciju”, objašnjava Petković.

U novoj studiji, objavljenoj u stručnom časopisu “Personality and Individual Differences”, istraživači su identificirali četiri tipa zaigranih odraslih osoba: oni koji uživaju u šali s prijateljima, kolegama, rodbinom i poznanicima; oni koji su općenito u životu bezbrižni i nisu zaokupljeni budućim posljedicama svog ponašanja; oni koji se igraju mislima i idejama; i oni koji su hiroviti, pokazuju zanimanje za čudne i neobične stvari te ih zabavljaju sitna, svakodnevna opažanja.

Ne pronalazite li se na ovom popisu, dobro je znati da nikad nije kasno razviti svoju razigranu stranu. Ako primijećujete da ograničavate svoju razigranost, moguće je da ste previše samosvjesni i zabrinuti kako ćete izgledati i zvučati drugima kad pokušavate biti bezbrižni i luckasti. Razumljiv je strah od kritike, neugodnosti ili ismijavanja kad pokušavate biti zaigrani. Odrasli često smatraju da će zbog razigrane osobnosti biti etiketirani kao djetinjasti. Ali što je loše u tome? Djeca su nevjerojatno kreativna, inovativna i neprestano uče. Ne biste li željeli biti djetinjasti ako je to definicija? Kao dijete, vjerojatno ste bili prirodno zaigrani i niste se zamarali s time što drugi misle.

Kako igru uključiti u svakodnevni život

Da biste imali najviše koristi od pomlađujućih dobrobiti igre, važno ju je uključiti u svoj svakodnevni život, a ne da svake godine čekate dvotjedni godišnji odmor kako biste se zabavili i opustili. Pokušajte raščistiti svoj raspored jedno poslijepodne ili večer, a zatim isključite mobitel, TV, računalo i druge uređaje. Kanalizirajte dijete u sebi i dopustite si raditi što god želite kako biste se što bolje zabavili. Budite spontani, odbacite svoje inhibicije i iskušajte nešto zabavno, nešto što možda niste radili od djetinjstva. Čvrsto vjerujemo da vi to možete. Svi smo bili djeca pa imamo osnovno obrazovanje. Ako izgubite pojam o vremenu i prostoru, računajte to kao “pobjedu”.

Otkrijte svoj tip zabave

Vodeći stručnjak za igru, dr. Stuart Brown, u svojoj je knjizi Play: How It Shapes the Brain, Opens the Imagination, and Invigorates the Soul, identificirao osam “osobnosti igrača” koje vam mogu pomoći da saznate u kojoj ćete vrsti igre najviše uživati:

1. Kolekcionar: Uživate u stvaranju zbirki, poput sakupljanja poštanskih markica, herbarija ili modela starinskih automobila.
2. Natjecatelj: Kompetitivni ste i uživate (pobjeđivati) u društvenim igrama s pravilima, poput malog nogometa ili šaha.
3. Umjetnik: Nalazite radost u radu rukama, bilo da nešto kreirate ili popravljate. Možda ćete uživati u crtanju, lončarstvu ili šivanju.
4. Direktor: Uživate u planiranju i organizaciji, poput organiziranja tematskih rođendanskih zabava ili grupnih putovanja.
5. Istraživač: U igri volite otkrivati novotarije, bilo da je u pitanju nešto fizički ili mentalno novo. Možete uživati istražujući novu destinaciju za odmor ili otkrivajući novu vrstu glazbe.
6. Zabavljač: Ako uživate biti šašavi i blesavi, možda ćete uživati u glumi za amatere, stand-up komediji ili jednostavno nasmijavati prijatelje.
7. Kinestetičar: Uživate koristiti svoje tijelo za igru. Možete vježbati jogu na otvorenom, ili se prijaviti na tečaj plesa ili borilačke vještine iz zabave.
8. Pripovjedač: Najviše se zabavljate slušajući ili pričajući priče. Možda ćete uživati u odlasku u kazalište, pisanju scenarija, priča ili dnevnika.