Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Nova znanstvena studija otkrila je fizički izvor depresije koji je povezan s funkcioniranjem orbitofrontalnog korteksa, dijela mozga koji upravlja procesima motivacije i odlučivanja.
Rezultati skeniranja mozga više od 900 osoba pokazali su da su osjećaji tuge, niskog samopouzdanja, anksioznosti, praznine, beznađa, zabrinutosti, bespomoćnosti, kroničnog umora i bezvrijednosti povezani s funkcioniranjem prednje regije mozga, ključnoga dijela moždanog emocionalnog sustava. Kada ondje dođe do poremećaja, i najmanje odluke postaju problem, podsjećaju znanstvenici.
Rezultati studije u kombinaciji s brojnim podacima koje smo prikupili iz raznih prethodno provedenih istraživanja omogućili su nam da lociramo ishodište depresije. Oni bi nam trebali otvoriti nove smjernice za učinkovitiju terapiju u liječenju ove teške bolesti u vrlo skoroj budućnosti, kazao je profesor Jianfeng Feng s britanskog sveučilišta u Warwicku koje surađuje s kineskim sveučilištem Fudan.
Da bi izolirao moždane mehanizme povezane s depresijom, Fengov tim angažirao je 909 dobrovoljaca koji su podvrgnuti magnetskoj rezonanciji. Od njih je 421 sudioniku postavljena dijagnoza velikoga depresivnog poremećaja ili depresije, a kontrolnu grupu činilo je preostalih 488 ispitanika.
MAGNETSKA REZONANCIJA OTKRILA TAJNU
Snimke su pokazale da je depresija povezana sa živčanom aktivnošću dvaju različitih dijelova orbitofrontalnog korteksa (OFC) – lateralnog (bočnog) i medijalnog (srednjeg) OFC-a. Medijalni OFC postaje aktivan u trenutku kada primamo nagrade. Drugim riječima, kada se dogodi nešto dobro, medijalni OFC počinje funkcionirati i zbog toga se osjećamo dobro.
Međutim, rezonanca je kod sudionika studije s dijagnozom depresije pokazala slabiju živčanu povezanost između medijalnog OFC-a i sustava pamćenja u hipokampusu, području mozga u obliku potkove koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno.
Nije u potpunosti jasno zbog čega je tako, no znanstvenici pretpostavljaju da je oboljelima od depresije zamršenije prizvati pozitivna sjećanja.
Osim slabije živčane povezanosti s medijalnim OFC-om, kod pacijenata s depresijom evidentirana je i snažnija živčana povezanost s lateralnim OFC-om, koji se aktivira u slučaju nenagrađivanja, poput primjerice kažnjavanja.
Rezultati istraživanja upućuju na to da pojačana moždana aktivnost u lateralnom OFC-u znači da je oboljelima od depresije jednostavnije prisjećati se negativnih iskustava, odnosno da im je puno teže osjećati se dobro u vlastitoj koži, a zbog smanjene aktivnosti medijalnog OFC-a, teže im je procesuirati sretna i pozitivna sjećanja.
NOVI PRISTUP LIJEČENJU DEPRESIJE
Bolje razumijevanje ishodišnih fizičkih uzroka depresije moglo bi dovesti do velike razlike u liječenju bolesti, jer dosadašnje metode liječenja antidepresivima, pri čemu se primjenjuje metoda pokušaja i promašaja, nisu učinkovite.
Naime, oko 50 posto pacijenata ne reagira na prvi propisani antidepresiv. Ovim saznanjem britanski i kineski znanstvenici žele upozoriti na važnost otkrivanja i primjene personaliziranih lijekova, koji će djelovati na orbitofrontalni korteks i njegove dvije subregije da bi rezultati liječenja bili učinkovitiji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a kada govorimo isključivo o ženskoj populaciji, posrijedi je zdravstveni problem broj jedan. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Brain.
IZVOR: zadovoljna.dnevnik.hr