Znanstvenici su uspjeli povezati kako crijevne bakterije utječu na ljudsku osobnost

U trbuhu nemamo leptiriće, ali imamo oko 100 trilijuna mikroorganizama koji imaju golem utjecaj na naš život. Bakterije, viruse, gljivice i protozoe koji žive u našim crijevima jednim imenom nazivamo mikrobiom.

Kao i u svemu ostalom u životu, i ovdje je najbitnija ravnoteža. Kad među njima vlada sklad i balans, tijelo i psiha su zdravi. Mikrobiom ima golem utjecaj na sveukupno zdravlje, a znanstvenici ga tek počinju otkrivati.

Najnovija studija pokazala je da mikrobimom ima utjecaja i na našu osobnost. Istraživanje je provedeno na Oxfordu, a bit će objavljeno u ožujku u časopisu Human Microbiome. 

“Osobnost je jednim dijelom naslijeđena, a jednim je određuje okruženje. No osim vanjskog svijeta, na nju utječe i onaj unutarnji”, objašnjava za Inside voditeljica studije Katerina Johnson.

Njezino istraživanje pokazalo je da razina naše društvenosti može biti povezana s mikrobiomom crijeva. Veća raznolikost mikrobioma ukazuje na veću društvenost, dok manje raznolik mikrobiom može ukazivati na neuroticizam.

Ovo otkriće daje novu dimenziju proučavanju osobnosti te ukazuje na to da bi bolje razumijevanje mikrobioma moglo iznjedriti nove terapije za psihičke bolesti i poremećaje.

“Društvene interakcije, u kojima provodimo puno vremena i sve što pritom jedemo, utječu na naš mikrobiom i vrlo vjerojatno na naše ponašanje i psihološku dobrobit, na najnevjerojatnije načine”, dodaje autorica.

Ispitanici u studiji koji su patili od nesanice imali su manje raznolik mikrobiom crijeva.

Rezultati također pokazuju da ljudi koji jedu prirodne probiotike poput kiselog kupusa i jogurta pokazuju niže razine anksioznosti, stresa, neuroticizma te je manja vjerojatnost da će oboljeti od psihičkih bolesti. No, isti ne vrijedi za osobe koje su probiotike uzimale kroz suplementaciju.

U crijevima društvenih ljudi prisutnije su bile bakterije Akkermansia, Lactoccus i Osciollospira, dok je kod nedruštvenih i povučenih ljudi bilo manje bakterija Desulfovibrio i Sutterella.

U studiji objavljenoj 2019. u časopisu Nature znanstvenici su štakorima presadili dio mikrobioma štakora koji pate od depresije. Nakon nekog vremena i štakori s presađenim mikrobiomom počeli su pokazivati znakove depresivnog ponašanja.

Foto: Unsplash

IZVOR:RTL.HR