Znate li da roditelji puno više očekuju od prvorođene djece?

Najstarije dijete ima većinu pažnje roditelja i vjerojatno će osjećati odgovornost prema mlađoj braći i sestrama. Svi znaju da su prvorođena djeca prirodni vođe, srednja djeca su buntovnici, a posljednje dijete u obitelji je razmaženo, ali samopouzdano. Ali od kuda je ovo uopće došlo? Austrijski psihoterapeut Alfred Adler 30 godina prošlog stoljeća prvi je postavio ovu tezu o tome kako redoslijed rođenja u obitelji utječe na karakter. Vjerovao je da je “svaka poteškoća u razvoju uzrokovana rivalstvom i nedostatkom suradnje u obitelji”.

Prema Adleru, dijete jedinac nikada se nije moralo natjecati za roditeljsku pažnju i nikad “nije zamijenjeno” s bratom ili sestrom, piše Independent. Slično tome, najstarije dijete dobiva većinu pažnje roditelja i vjerojatno će osjećati odgovornost prema mlađoj braći i sestrama, što se očituje u njihovom perfekcionizmu, marljivosti i savjesnosti.

Drugo dijete se stalno natječe s prvim djetetom i pokušava ga dostići. Djeca u sredini nalaze se između najstarijih i najmlađih, kao takvo srednje dijete se lako naljuti i vrlo je osjetljivo na kritike. Najmlađe dijete se često najviše pamti u obitelji, ali i najviše je ovisno o ostalim članovima obitelji i zahtijeva da se učini sve za njega. U suprotnom se može osjećati neželjeno ili čak kao da ga se ignorira.

Dolazak djeteta utječe na način kako obitelj funkcionira. Ali Adler je smatrao da i drugi faktori igraju važnu ulogu poput veličine obitelji, zdravlja, starosti, kulture ili djetetovog spola. Adlerove teorije i danas se proučavaju, a mnogi su fascinirani kako taj raspored utječe na oblikovanje karaktera.

Efekt prvorođenih

Prema nedavnoj švedskoj studiji, prvorođena djeca imaju dobre karakterne osobine poput otvorenosti za nova iskustva, savjesnost, emocionalnu stabilnost, susretljivost u odnosu na djecu koja su rođena iza njih. Kao rezultat, vjerojatno će biti na vodećim pozicijama, dok će djeca koja su iza njih biti sklonija riziku i često su samostalna u poslu.

Prvorođeni posjeduju psihološke karakteristike povezane s vodstvom, odgovornošću, kreativnošću, poslušnošću i dominaciji. Također je veća vjerojatnost da će imati više obrazovanje i inteligenciju od mlađe braće i sestre. Vjeruje se da su zbog ovih osobina uspješni. No, drugo dijete ima veću vjerojatnost da će riskirati, pobuniti se, razviti ovisničko ponašanja i manje biti neovisni u odnosu na stariju braću i sestre.

Postoje dva objašnjenja koja mogu opravdati efekt prvorođenog djeteta. Iz evolucijske perspektive, roditelji investiraju u svoje prvorođeno kako bi povećali šanse za preživljavanje i reprodukciju. Mlađi braća i sestre se tada moraju natjecati za ove ograničene roditeljske resurse i pažnju.

Ali djeca koja su rođena posljednja često imaju poseban tretman. To je zato što roditelji sada imaju posljednju priliku uložiti svoja sredstva. Roditelji su starijoj dobi i obično imaju više novaca pa češće investiraju u školovanje posljednjeg djeteta.

Roditelji također više očekuju od prvorođenog djeteta, disciplina je veća, a ovo dijete trebalo bi biti uzor svojoj braći i sestrama. Prvorođeni moraju zadržati svoj položaj i nikad ne zaostajati za mlađom braćom. Suparništvo i sukob između prvorođenog i kasnije rođenog potomstva rezultat je potrebe za utvrđivanjem svog položaja u obitelji.

Različiti rezultati istraživanja

Neka istraživanja pokazuju jaku povezanost između osobina lidera i redoslijeda rođenja, ali druga ne podržavaju te rezultate. Nedosljednosti u rezultatima proizlaze zbog faktora koji se ponekad zanemaruju kao što su spol braće i sestara i razlika u godina.

IZVOR: RTL.HR