Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Dok je svijetom vladalo Rimsko Carstvo, senat se okupljao kako bi analizirao i interpretirao snove, osobito u kriznim situacijama. Bilo je neizmjerno važno protumačiti što bogovi prenose generalima prije neizvjesne vojničke kampanje. Iz današnje, znanstvene perspektive govorili su mnogo jer čovjek tijekom prosječnog života (75 godina) sanja približno 51.100 sati, odnosno oko šest godina.
Dok sanja, čovjek ne izmišlja nova lica, nego podsvijest bira između stvarnih lica koje je vidjela na javi, ali ih se u budnom stanju ne prisjeća. Tijekom života čovjek ugleda na stotine tisuća lica, pa mozak ne treba izmišljati ili tražiti inspiraciju za snove.
Ljudi koji su tijekom života izgubili vid sanjaju u slikama i bojama. Oni koji su se rodili slijepi, ne vide slike, ali snažno “vide” zvukove, mirise, emocije i dodire. Poput velikog i slijepog Homera, vide svijet u živopisnim bojama.
Pas, čovjekov najbolji prijatelj, ne samo da sanja jednako često kao i ljudi nego su mu i teme vezane uz iskustva koja je tijekom dana prošao. Psa “brine” gdje je sakrio kost i tko je nova cura u susjedstvu. Dok sanja, zna trzati nogom i nepravilno disati.
San se najčešće definira kao pojavni oblik nesvjesnog. U njemu nedostaje kontrola svjesnog “ja” koje djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju. No u lucidnim snovima koji su znanstveno dokazani sanjač ima kontrolu nad ljudima i okruženjem u snovima.
Govorenje u snu ili somnilokvija najčešće se pojavljuje u djece do 12. godine. Potiču je tjeskoba i umor, a može se spriječiti toplom kupkom i laganom glazbom prije spavanja.
Skladatelj Wagner svoje je djelo “Tristan i Izolda” skladao nadahnut snom, Einstein je teoriju relativnosti otkrio dok je drijemao, a slikar Salvador Dali u ruci je držao metalni predmet koji bi ispao čim bi utonuo u san, što ga je probudilo. Zapamtio bi prizore iz sna, a poslije bi ih i naslikao. Organski kemičar Friedrich August Kekulé dugo je pokušavao otkriti strukturu benzena, no tek kad je sanjao atome u obliku zmije koje jedna drugoj grizu rep, shvatio je da je zapravo riječ o zatvorenom prstenu ugljikovodika.
Osim što su podsvjesna inspiracija znanstvenicima i umjetnicima, snovi također imaju važnu ulogu u održavanju fizičkog i psihičkog zdravlja. Istraživač Eugen Tarnow pokazao je kako su snovi važni za pravilno funkcioniranje i organizaciju dugoročne memorije. Također, snovi otkrivaju što čovjek intuitivno očekuje, priželjkuje ili čega se plaši, ističe profesor Joe Griffin te dodaje:
“Zato ako čovjeka nešto probudi iz dubokog sna, on će se uvijek pokušati vratiti u njega kako bi vidio kako bizarna priča završava.”
Prekognitivne snove u kojima su ljudi predvidjeli, odnosno sanjali budućnost, iskusilo je između 18 i 38 posto ispitanika iz više istraživanja. Između 63 i 98 posto ljudi vjeruje kako su prekognitivni snovi mogući, no još nema ozbiljnih znanstvenih analiza. S druge strane, jako je puno slavnih koji su doživjeli slična iskustva.
Foto: Unsplash