Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Bol u leđima javlja se najčešće između 20. i 55. godine, a od nje boluje 80 posto populacije. Bol u leđima i kralježnici može biti simptom različitih bolesti i stanja.
“Zbog višestruke funkcije, kralježnica je izložena stalnom mehaničkom opterećenju, pa može doći do prenaprezanja. Na prijelazu između jednog dijela kralježnice u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena koje su izvorište boli”, objašnjava dr. Predrag Mugoša, fizijatar i akupresurolog.
Bolovi mogu biti prisutni od donjeg rebrenog luka do stražnjice ili se mogu širiti i kao preneseni bolovi do koljena. Druga vrsta boli je lumboišijalgija – bol se javlja u križima i duž noge ili je jača u području noge nego u križima. Postoji i bol u leđima uzrokovana ozbiljnim bolestima, tumorima, infekcijama, reumatskim bolestima.
“Najčešći uzrok je pretjerano i nepravilno naprezanje leđa, koje je veće od snage leđnih mišića, veza i diskova. To može biti težak fizički rad, nepravilan položaj tijela (dugo sjedenje), a tegobe uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići i ligamenti. Bol može nastati iznenada i biti jaka zbog pretjerano napetih mišića ili nastaje postupno i postaje sve jača, što je karakteristično za degenerativne promjene kralješnjaka i diskova”, objašnjava dr. Mugoša.
Najkarakterističnija bol je u slabinskoj i leđnoj regiji, kao i u području stražnjice i natkoljenica.
Bol se pojačava s aktivnošću, a javlja se i povišena napetost mišića i ograničena pokretljivost zdjelice.
Bol može biti prisutna samo u području zahvaćenih kralješaka, ali može se proširiti i na noge.
“Ako se jave bolovi u leđima, osoba se mora obratiti liječniku. On će napraviti kompletan pregled. Nakon toga slijedi laboratorijska i radiološka dijagnostika, ali tek nakon smirivanja akutnih simptoma”, kaže dr. Mugoša.
Liječenje se zasniva na nekoliko stvari. Bitna je primjena lijekova, fizikalne terapije i medicinskih vježbi, ali i mirovanje. Za bol se uglavnom propisuju antireumatici i analgetici.
Od fizikalne terapije koriste se hidroterapija (bazen), krioterapija (liječenje ledom) i elektroterapija (liječenje strujom).
Često se primjenjuje i masaža jer poboljšava metabolizam i djeluje protiv boli i grčenja mišića, a najveće poboljšanje je primjenom akupresure sa svim fizikalnim procedurama. Medicinske vježbe prilagođavaju se svakom bolesniku posebno i dovode do poboljšanja funkcije i pokretljivosti zahvaćenog dijela kralježnice.
Kako spriječiti bol u leđima
– pravilno držanje tijela
– umjerena redovna fizička aktivnost
– jačanje mišića koji drže stup kralješnice (jačanje cjelokupnog trbušnog dijela)
– izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i težak fizički rad.
Bolovi u kralježnici često se javljaju i kod:
– upalnih reumatskih bolesti (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, giht…)
– iskrivljenja kralježnice (kifoza, skolioza)
– nakon ozljeda i trauma u području zdjelice
– infektivnih bolesti (tuberkuloza)
– osteoporoze.