Koje namirnice treba kombinirati, a koje baš i ne?

PRETRAŽUJUĆI internet vjerojatno ste do sada naišli na informacije koje ukazuju na to da određene kombinacije hrane mogu izazvati niz opasnih stanja kao što je dijabetes ili artritis.

Međutim, ponekad je na internetu previše informacija. Ako ste zaista pokušali pratiti svaki savjet koji ste našli, vjerojatno ste do sada izgubili živce pokušavajući prirediti idealne obroke. Drugi problem je što nisu sve informacije točne. Jedne se temelje na vjerovanjima, a druge imaju znanstvenu osnovu.

Otkrivamo koje namirnice zaista ne treba kombinirati, što je mit, a što istina.

Ispijanje hladne vode dok jedemo

Vjerovanje: Teorija kaže da ispijanje hladne vode neposredno prije, za vrijeme ili nakon obroka izaziva pojavu da hrana očvrsne u želucu. Na kraju krajeva, masti očvrsnu ako su izložene hladnim temperaturama. Druga teorija tvrdi da pijenje vode s hranom razrjeđuje želučanu kiselinu i tako smanjuje sposobnost probavljanja obroka.

Realnost: Ono što ova ideja ne uzima u obzir je da su naša tijela iznutra topla. Hladna voda ne ostaje hladna dugo nakon konzumiranja, već se brzo zagrijava do tjelesne temperature. I dok nam hladna voda može pomoći u sprječavanju pregrijavanja kada smo predugo na suncu, nije dovoljno hladna da bi očvrsnula masnoću i otežala probavljanje, navodi  Health & Human Research.

Krastavac i rajčica

Vjerovanje: Kako se krastavac i rajčica probavljaju u različito vrijeme, njihova zajednička konzumacija može uzrokovati mučninu, nadutost i podrigivanje. Osim toga, krastavac sadrži i enzim koji uništava vitamin C u rajčici i zato je salata, za koju ste mislili da je zdrava, zapravo izvor problema.

Realnost: Istina je da krastavac sadrži enzim koji uništava vitamin C, ali sve dok jedete dobro izbalansiranu hranu na dnevnoj razini i imate druge izvore vitamina C, ovo nema efekta na vas. Dodavanjem samo malo octa u ovu kombinaciju poništavate efekte enzima. Kako se salate uglavnom prelijevaju octom, zaista ne trebate brinuti zbog ove priče.

Što se tiče drugog navoda,  krastavac i rajčica se probavljaju u različito vrijeme, ali je razlika jako mala i nije dovoljna za stvaranje bilo kakvih problema koje ćete jasno primijetiti, osim ako niste osjetljivi na jednu od ovih namirnica (ili obje).

Pivo i kikiriki

Vjerovanje: Pivo i slana hrana poput orašastih plodova izazivaju dehidraciju, a ako ih kombinirate, to će uzrokovati kritično “izvlačenje” vode iz tijela. Možete biti toliko žedni da na kraju popijete previše piva u pokušaju da ne dehidrirate.

Realnost: Ima trunke istine. Vlasnici barova obično poslužuju slanu hranu uz pivo, jer znaju da će vas to natjerati popiti više. Osim toga, sol može malo prigušiti gorčinu piva, što ga čini lakšim za ispijanje. S druge strane, pivo poboljšava okus slane hrane zbog čega i imamo želju konzumirati je dok pijemo pivo.

Međutim, pivo je diuretik i uzrokuje da naše tijelo izlučuje više natrija u urinu. Nije vjerojatno da će slani zalogaji doprinijeti alarmantnoj dehidraciji, ali alkohol može. Osim toga, od alkohola možete doživjeti mamurluk i zato, kada ga pijete, trebali biste popiti isto toliko čaša vode koliko i alkohola.

Meso i tjestenina

Vjerovanje: Proteini i ugljikohidrati se različito probavljaju i organizam to ne može podnijeti. Ugljikohidrati se počinju razgrađivati slinom i proces se nastavlja u želucu i crijevima, dok se bjelančevine zapravo ne počinju probavljati sve dok ne dođu do želuca.

Realnost: Iako se različita hrana probavlja na različite načine, organizam većine ljudi može se s time nositi u potpunosti. Ljudi su evoluirali jedući razne bjelančevine, ugljikohidrate i masti, tako da je u stvarnosti naše tijelo sposobno obrađivati ovu kombinaciju hrane. Ako ne osjetite probleme s probavom, nemojte brinuti zbog ovoga.

Voće u obroku ili poslije obroka

Vjerovanje: Još jedna priča na temu “različitih vremena probavljanja” sugerira da je konzumacija voća uz ili nakon obroka opasna, jer se voće veoma lako probavlja i već fermentira u želucu, dok druga hrana čeka da je osoba probavi.

Realnost: Šećer u voću se probavlja prilično brzo, ali voće ima i vlakna koja usporavaju apsorpciju tog šećera u krvotok, što je zapravo jedan oblik samoregulacije koja sprječava naglo povećanje razine šećera u krvi. Voće ni u kojem slučaju ne ostaje u našem želucu dovoljno dugo da fermentira. Zapravo, želudac je toliko kiseo da fermentacija baš i nije izvodljiva.

Raznolikost svih ovih dijetalnih savjeta leži u činjenici da sva tijela nisu ista i najbolje je jednostavno vjerovati svom organizmu. Ono je dizajnirano za probavljanje različitih vrsta hrane u kombinaciji jednih s drugima. Izbjegavajte beskorisnu hranu, poštujte signale koje vam šalje vaše tijelo i nemojte brinuti hoće li vam bilo koja posebna kombinacija hrane uništiti zdravlje.

Foto: Unsplash

IZVOR: INDEX.HR