ZNATE LI ŠTO NAPRAVITI kad je temperatura tijela preniska?

Drhtanje je jedan od najlakše uočljivih simptoma preniske temperature tijela. Kad nije nastala zbog izloženosti hladnoći, može ukazivati na probleme sa zdravljem, ali i na pretjeranu konzumaciju droge i alkohola, pretjeran stres, nesanicu.

Najčešći uzroci niske temperature su poremećene funkcije štitnjače i nadbubrežne žlijezde, a neki od zdravstvenih problema su Addisonova bolest (poremećaj kod kojega nadbubrežne žlijezde luče premalo hormona), hipotireoza (usporen rad štitnjače), dijabetes, oslabljen rad bubrega i jetre…

Ponekad se zna raditi i o hormonalnoj neravnoteži – niska razina testosterona kod muškaraca te visoka razina estrogena ili niska koncentracija progesterona kod žena.

Problem s nedovoljno visokom tjelesnom temperaturom jest i u tome što se imunološki sustav ne može odgovarajuće boriti s bolestima pa tijelo postaje pogodno tlo za viruse i razvoj infekcija koje mogu dugo biti neotkrivene jer nema visoke temperature.

“Normalna tjelesna temperatura kod većine ljudi ima vrijednost između 36 i 37 stupnjeva Celzijevih. Hipotermija ili niska tjelesna temperatura je 35 stupnjeva i niža, a to dovodi do ozbiljnih zdravstvenih poremećaja”, rekla nam je Branislava Čilić, dr. med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.

Kaže da se tjelesna temperatura ispod 35 stupnjeva Celzijevih smatra hipotermijom, a događa se kod poremećaja živčanog sustava koji se manifestira autonomnom disfunkcijom.

“Radi se o oštećenju dijela hipotalamusa u kojemu se nalazi centar za regulaciju tjelesne temperature. U pitanju je predominacija parasimpatičkog dijela vegetativnog sustava koji je se nalazi u hipotalamusu u centralnom živčanom sustavu. Uzroci mogu biti i neki lijekovi poput: benzodiazepina, barbiturata, butirofenona, fenotijazina, rezerpina. Odlike takvog oštećenja su: niski krvni tlak, preznojavanje, hladna periferija, iscrpljenost, pospanost”, pojasnila nam je liječnica.

Napominje da neki ljudi imaju malo višu, a neki malo nižu temperaturu tijela, ali da to ne mora značiti da nešto nije u redu sa zdravljem. Prisjetila se i nekih slučajeva iz svoje karijere, znali su joj dolaziti pacijenti kojima je uobičajena tjelesna temperatura bila nešto iznad 35 stupnjeva.

“U svojoj liječničkoj praksi sam srela pacijente koji su mi rekli da imaju visoku temperaturu u respiratornom infektu, a na pitanje koliko visoku, odgovor je bio: ’37 stupnjeva’. Ja bih odgovorila da to nije visoka temperatura, a njihov odgovor bi bio: ‘Ali, doktorice, za mene je to visoko i osjećam se kao da gorim jer mi je temperatura inače 35 stupnjeva’. Kada netko tko ima 37 stupnjeva njemu je porast od dva stupnja temperatura od 39, što je, moramo priznati, djelomično ekvivalentno onome kada se temperatura sa 35 popne na 37,  i to treba poštovati”, objasnila je dr. Čilić.

Pacijenti joj se, kaže, ne javljaju zbog same niže temperature, ali dolaze zbog drugih poremećaja koji su uzrok pojavi niske tjelesne temperature.

“Često su to hipotireoza (poremećaj metabolizma uzrokovan smanjenjem količine hormona štitnjače u tijelu), tremor (drhtavica), umor, pospanost i slično. Češći poremećaji se događaju kada se temperatura tijela snizi zbog dugotrajnijeg izlaganja hladnoći. To uzorkuje tahikardiju, povećanje minutnog volumena srca, perifernu vazokonstrikciju (sužavanje krvnih žila)”, kaže liječnica.

Pojasnila je i što se u tijelu događa kod teške pothlađenosti.

“Pothlađenost ispod 32 stupnja dovodi do poremećaja provodljivosti u srčanom mišiću te uvjetuje sporiji rad srca pa i fibrilaciju atrija (poremećaja ritma srčane pretklijetke) s nižom frekvencijom odgovora klijetki i niskim minutnim volumenom. Time se povećava viskoznost krvi (omjer između broja krvnih stanica i volumena plazme) koja može dovesti do tromboze pa i poremećaja svijesti”, dodala je.

IZVOR: 24SATA.HR