ZNATE LI U ČEMU JE RAZLIKA između osjetljivosti i prave alergije?

Termin “alergija” sve češće izaziva zabunu jer ga mnogi koriste kao sveobuhvatni generički izraz kojim pogrešno obuhvaćaju alergiju u pravom smislu, ali i nealergijske reakcije poznate kao osjetljivost organizma na pojedine supstance. Nazovimo stvari pravim imenom: alergija ili osjetljivost.

Za razliku od alergijskih, reakcije do kojih dolazi uslijed osjetljivosti organizma događaju se postupno i ne ugrožavaju život – tumači za everydayhealth dr. Jeremy J. Corbett. Na primjer, ako imate bolove u trbuhu nakon što ste pojeli zdjelicu sladoleda, ali dobro se osjećate nakon sendviča sa sirom možda patite od osjetljivosti na laktozu. Ozbiljniji tipovi osjetljivosti na hranu, poznati kao netolerancija, javljaju se kad tijelo ne proizvodi određeni enzim za probavu kao što je to slučaj kod celijakije. No, netolerancija nije opasna po život. Nasuprot tome, prava alergija može potaknuti anafilaktički šok, potencijalno opasnu životnu reakciju vašeg imunološkog sustava. Najčešći slučajevi ozbiljnih alergijskih reakcija uključuju reakcije na orašaste plodove, ubode insekata ili lijekove. Opet, ljudi često nisu sigurni jesu li samo osjetljivi na pojedini lijek ili su istinski alergični. Na primjer, najčešća alergija koju pacijenti prijavljuju jest alergija na penicilin. U stvarnosti, liječnici su otkrili da više ljudi ima osjetljivost na lijekove poput penicilina od pravih alergija. Netko tko je doista alergičan na penicilin općenito reagira odmah ili unutar nekoliko sati nakon primljene doze, sa simptomima koji se kreću od blagih poteškoća s disanjem do anafilaktičkog šoka.

U slučaju osjetljivosti na penicilin, javljaju se simptomi poput osipa ili gastrointestinalnih poteškoća (žgaravica, probavne smetnje, nadutost i sl.). Mogu se javiti brzo ili nekoliko dana nakon što osoba primi penicilin. Ova skupina pacijenata vjerojatno će imati više koristi od penicilina nego štete. No oni često pretpostavljaju da ovi simptomi znače alergiju na penicilin. Budući da sve više ljudi netočno tumači osjetljivost organizma na lijekove, liječnici su prisiljeni sve češće prepisivati jače – i često skuplje – alternative. Treba li vam alergološko testiranje? Ako ste tijekom života doživjeli više alergijskih reakcija, ili se simptomi osjetljivosti na neku supstancu ne stišavaju ili se čak pojačavaju, vi ste kandidat za alergološke testove. Da biste znali bolujete li od alergije, netolerancije ili blage osjetljivosti, liječnik alergolog obavit će alergološke testove na koži ili iz uzorka krvi.

Kod sumnje na alergiju izazvanu hranom radi se testiranje u kontroliranim uvjetima gdje se pacijentu daju manje količine sumnjivih namirnica i pritom se promatraju reakcije. Drugi način je posebna vrsta dijete kod koje se ciljano iz prehrane izbacuju sumnjive namirnice te se nakon nekog vremena ponovo postupno uvode u prehranu i pritom se opet prate reakcije organizma. Rezultati testova u kombinaciji s vašom povijesti bolesti pomoći će u određivanju tipa alergije i u konačnici će rezultirati učinkovitim planom liječenja.  Doživite li reakciju koja uključuje oticanje tkiva, svrbež, povišenu temperaturu, poteškoće s disanjem ili gutanjem unutar jednog sata od uzimanja nekog lijeka ili hrane, odmah nazovite 112. Uvijek slušajte svog liječnika i pridržavajte se uputa uz lijekove koji su vam propisani. Vaš će se liječnik pobrinuti da lijekovi koje uzimate budu u skladu s vašom povijesti bolesti.

IZVOR: vECERNJI.HR